Hrvatski ministar priznao: U obnovljivim izvorima energije smo napravili skupe greške, netko će ih morati platiti

U poticanju projekata vjetroelektrana, solarnih elektrana i bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj učinjene su ozbiljne pogreške, upozorio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, piše Novi list.

Govoreći na konferenciji „Energetika 2026. – Hrvatska pred odlukama desetljeća“, Šušnjar je naveo kako je za poticaje i otkup električne energije iz obnovljivih izvora do sada potrošeno više od četiri milijarde eura, dok je bruto dodana vrijednost u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u posljednjih deset godina manja za 25 posto.

Kako je istaknuo, energetska tranzicija u Hrvatskoj započela je prije petnaestak godina, kada su donesene ključne odluke čije se posljedice osjećaju i danas.

„Danas bez imalo okolišanja mogu reći da neke odluke nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava, zanemarivanje mreže i potrošača – sve to ima svoju cijenu i tu cijenu i danas plaćamo“, rekao je Šušnjar.

Ministar je naglasio kako nije protiv obnovljivih izvora energije, ali smatra da se u njihovo poticanje ušlo bez cjelovitih analiza.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je imala dobru početnu poziciju zahvaljujući hidroelektranama, no unatoč tome krenulo se u financijski izdašno poticanje obnovljivih izvora bez jasne dugoročne strategije.

Posebno je upozorio na činjenicu da trenutno postoji više od 10.000 megavata zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu, iako, kako je naveo, nije jasno kako će se sva ta energija uopće iskoristiti.

Ipak, Šušnjar smatra da četiri milijarde eura nisu bile uzalud potrošene jer danas postoje izgrađeni proizvodni kapaciteti, ali naglašava kako se u budućnosti mora ulagati znatno racionalnije.

„Nekada su se mreže gradile radi potrošača, a danas se sve češće smatra da bi se trebale graditi radi proizvođača“, upozorio je ministar.

Osvrnuo se i na rad pojedinih stručnih instituta i agencija, za koje smatra da ne pružaju jednaku stručnu podršku svim sudionicima energetskog sustava.

Plinske interkonekcije i regionalna sigurnost

Govoreći o plinskoj infrastrukturi, Šušnjar je rekao da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora o južnoj plinskoj interkonekciji s Bosnom i Hercegovinom.

Najavio je i izgradnju plinske interkonekcije prema Srbiji, čime bi se dodatno ojačala sigurnost opskrbe i regionalna energetska stabilnost.

Kako je naveo, tim projektom Srbiji bi se omogućio pristup LNG terminalu na Krku, a za početni kapacitet bilo bi potrebno izgraditi oko 15 kilometara plinovoda.

Uloga HEP-a i kraj snažnih poticaja

Ministar je poručio kako samo snažan HEP može u kriznim situacijama osigurati stabilnost elektroenergetskog sustava i sigurnost opskrbe.

Prema njegovim riječima, HEP mora biti ambiciozan i razvijati vlastite proizvodne kapacitete, umjesto da ih kupuje od privatnih developera.

Dodao je i kako je razdoblje snažnog poticanja energije iz sunca i vjetra završeno te da se naknada za obnovljive izvore energije, koju plaćaju građani, neće povećavati.

Nuklearna energija ponovno u fokusu

Na konferenciji je istaknuta i mogućnost izgradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju Duško Čorak izjavio je da bi Hrvatska, uz donošenje odluke tijekom ove godine, mogla imati nuklearnu elektranu do 2035. godine.

Prema njegovim procjenama, potrošnja električne energije do 2050. mogla bi porasti s današnjih oko 20 teravatsati na između 37 i 42 teravatsata godišnje, što otvara potrebu za novim proizvodnim kapacitetima.

Suradnja s Kazahstanom

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan govorio je o suradnji s kazahstanskom kompanijom KazMunayGas na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu.

Kako je naveo, prvi kontakti uspostavljeni su tijekom hrvatsko-kazahstanskog gospodarskog foruma u travnju 2025. godine, a od ponuđenih šest istražnih blokova upravo je Shygys ocijenjen kao najperspektivniji.