Hrvatski ekonomist imenovan potpredsjednikom Europske investicijske banke

Hrvatski ekonomist Marko Primorac imenovan je novim potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB). Na toj će poziciji naslijediti Poljakinju Teresu Czerwińsku i time postati prvi potpredsjednik EIB-a koji dolazi iz Hrvatske.

Odluku je donijelo Vijeće guvernera EIB-a, koje čine ministri financija svih 27 država članica Europske unije, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Primorac je od 2022. godine obnašao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra financija. Kao jedan od osam potpredsjednika EIB-a predstavljat će Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku.

Predsjednica EIB-a Nadia Calviño istaknula je kako će njegovo iskustvo dodatno osnažiti djelovanje Banke.

„Svojim bogatim iskustvom u području javnih financija, koje je stekao ne samo u Hrvatskoj, već i u EU-u, Marko Primorac dodatno će ojačati sposobnost Europske investicijske banke za ostvarivanje prioriteta EU-a”, poručila je Calviño.

Sam Primorac naglasio je važnost trenutka u kojem preuzima novu dužnost.

„Čast mi je preuzeti ovu novu ulogu u EIB-u u trenutku kada ulaganja u otpornost, konkurentnost i zelenu tranziciju postaju važnija no ikada dosad. Radujem se što ću imati priliku pridonijeti misiji EIB-a u svim državama članicama, uključujući moju domovinu Hrvatsku te se pobrinuti da nastavimo s poticanjem globalne konkurentnosti i održivog razvoja Europe”, izjavio je Primorac.

Tijekom njegova mandata na čelu Ministarstva financija, Hrvatska je prvi put ispunila fiskalne kriterije iz Maastrichta, podigla kreditni rejting na razinu A te uspješno završila procese ulaska u europodručje i Schengenski prostor.

Prije ulaska u Vladu, Primorac je radio kao izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavio javnim financijama i fiskalnom politikom. Također je sudjelovao u radu više međunarodnih financijskih institucija, uključujući i EIB, gdje je bio član vijeća guvernera.

Europska investicijska banka prisutna je u Hrvatskoj od 1977. godine, a ukupna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo premašila su 11 milijardi eura. Ta su sredstva usmjerena u ključne sektore, uključujući klimatske projekte, održivi promet, obnovljive izvore energije i razvoj socijalne infrastrukture, uz snažnu savjetodavnu podršku u privlačenju dodatnih sredstava iz fondova Europske unije.