Hrana ponovno poskupljuje, šećer i ulja predvode rast cijena

šećer kocka
Ilustracija/Unsplash

Cijene hrane ponovno su porasle u ožujku, uz oštro poskupljenje biljnih ulja i šećera zbog očekivanog preusmjeravanja poljoprivrednih sirovina u proizvodnju goriva u uvjetima zastoja u tranzitu nafte i derivata kroz Hormuški tjesnac, izvijestila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u ožujku u prosjeku 128,5 bodova, porastavši za 2,4 posto u odnosu na veljaču, prema revidiranom podatku.

U veljači su cijene porasle prvi put od kolovoza prošle godine, i to za 1,1 posto.

Godišnja usporedba pokazuje da su cijene hrane u ožujku bile više za jedan posto.

Rast cijena u ožujku odražava prije svega utjecaj rata na Bliskom istoku i posljedičnog rasta cijena energije i umjetnih gnojiva.

Trgovci očekuju preusmjeravanje određenih prehrambenih namirnica u proizvodnju etanola i biodizela, ali i smanjenje pojedinih usjeva zbog viših troškova proizvodnje.

Gorivo umjesto hrane

U takvim je uvjetima u ožujku najviše poskupio šećer, za čak 7,2 posto u odnosu na veljaču, uz očekivanja trgovaca da će, u uvjetima rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, najveći svjetski izvoznik Brazil veći dio šećerne trske iz nadolazeće žetve usmjeriti u proizvodnju etanola.

Znatno su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog kontinuirano ograničene opskrbe iz regije Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje poskupjeli ponajprije zbog rasta cijena nafte i očekivane veće potražnje za repicom u proizvodnji biodizela.

Žitarice su također osjetno poskupjele, za 1,5 posto u odnosu na veljaču, uz rast cijena pšenice zbog prognozirane suše u SAD-u i očekivanja slabije sjetve u Australiji pod utjecajem viših cijena umjetnih gnojiva.

Rast cijena donekle su ublažili dobri uvjeti u Europi i konkurencija među izvoznicima u uvjetima još uvijek stabilne opskrbe. Cijene kukuruza tek su blago porasle jer je obilna ponuda nadjačala zabrinutost zbog viših cijena gnojiva i veće potražnje u proizvodnji etanola.

Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su prvi put od srpnja prošle godine, i to za 1,2 posto, ponajviše zbog rasta cijena mlijeka u prahu i maslaca, koji su nadmašili pad cijena sira, prenosi Hina.

Poskupjelo je i meso, za 1,0 posto. Snažna sezonska potražnja podigla je cijene svinjetine u Europskoj uniji, dok je govedina poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.

Manje pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je povisio procjenu proizvodnje žitarica u 2025. godini na 3,036 milijardi tona, što bi značilo rast od 5,8 posto u odnosu na 2024. godinu.

U 2026. godini proizvodnja pšenice mogla bi se smanjiti za 1,7 posto, na 820 milijuna tona, procijenili su u FAO-u, ali bi se trebala zadržati iznad prosjeka posljednjih pet godina.

Niže cijene i nepovoljni vremenski uvjeti trebali bi ograničiti proizvodnju pšenice u Europskoj uniji, Rusiji i SAD-u. U Indiji bi proizvodnja mogla dosegnuti najvišu razinu otkako se objavljuju podaci, dok će u Iranu, Turskoj i sjevernoj Africi biti bolja nego prošle godine zahvaljujući većim količinama padalina.

FAO ipak upozorava da sukob na Bliskom istoku i pritisak visokih cijena energije i gnojiva na troškove proizvodnje i opskrbne lance unose dodatnu neizvjesnost u prognoze, osobito za predstojeću sjetvu na južnoj hemisferi i proljetnu sjetvu na sjevernoj.

Manje profitne marže, koje odražavaju više cijene inputa i stagnirajuće ili niže prodajne cijene, mogle bi utjecati na odluke poljoprivrednika o sjetvi kukuruza u zemljama sjeverne hemisfere, dok dio njih razmatra prelazak na kulture koje zahtijevaju manje gnojiva.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025./2026. porasti za 2,4 posto, na rekordnih 2,945 milijardi tona, pokazuju najnovije procjene FAO-a.

Zalihe bi do kraja sezone u srpnju trebale biti za 9,2 posto veće nego na početku i dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona, ponajprije zbog većih zaliha u Europskoj uniji i Iranu.

Trgovina žitaricama trebala bi u tekućoj sezoni porasti za 3,6 posto, na 505,3 milijuna tona.