Hoće li globalni trgovinski sukobi imati posljedice za BiH?

Države Europske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama u iznosu od 93 milijarde eura zbog pretenzija američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland.

„Financial Times“ piše kako druga opcija uključuje ograničavanje poslovanja američkih kompanija na tržištu Europske unije.

Kako se navodi u njihovu izvješću, mjere odmazde pripremaju se kako bi europski čelnici imali snažniju pregovaračku poziciju na ključnim sastancima s Trumpom tijekom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ovoga tjedna.

Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. veljače radi sprječavanja eskalacije, kao i instrument Europske unije protiv prisile, koji bi mogao ograničiti američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.

Paket protumjera bio je obustavljen u kolovozu, kada je Europska unija postigla trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Veleposlanici država članica EU sastali su se u Bruxellesu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trumpovu najavu da će od 1. veljače uvesti carine u iznosu od 10 posto na proizvode iz osam europskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu, prenose Nezavisne.

Podsjetimo, Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od 10 posto od 1. veljače na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i šest država Europske unije uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.

Ipak, postavlja se pitanje hoće li globalna previranja ponovno imati utjecaj i na Bosnu i Hercegovinu.

Ekonomist Igor Gavran smatra kako izravnih posljedica ne bi trebalo biti jer su Sjedinjene Američke Države već ranije praktično onemogućile izvoz iz BiH na svoje tržište, uvođenjem nerazumno visoke carinske stope, zbog čega domaći izvoznici ondje više nemaju što izgubiti.

„Kada je riječ o eventualnim dodatnim američkim carinama na uvoz iz Europske unije, one bi mogle imati posredne negativne učinke na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda ondje ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode namijenjene izvozu u SAD. Ako njihov izvoz prestane ili se smanji, smanjit će se i proizvodnja te potražnja za našim proizvodima, što bi imalo negativne posljedice za bh. izvoznike.

S druge strane, ako bi Europska unija uvela protumjere na američki izvoz u EU, to bi moglo imati i pozitivne učinke u smislu otvaranja prostora na europskom tržištu za veći broj proizvoda iz BiH, pod uvjetom da u sektorima na koje bi se mjere odnosile imamo konkurentnu robu“, pojasnio je Gavran za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, svaki carinski rat i destabilizacija svjetske trgovine u pravilu imaju negativne posljedice za sve, u manjoj ili većoj mjeri.

„No dugoročno bi posljedice za cijeli svijet bile najteže ako bi Europska unija ponovno popustila agresivnoj imperijalističkoj politici Sjedinjenih Američkih Država. Najbolji scenarij za globalnu ekonomiju jest povezivanje ‘normalnih’ država širom svijeta i jačanje međusobne trgovine i gospodarske suradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD-a, kao i njihove ucjene i pritisci.

Kanada je dobar primjer kako se treba ponašati. Umjesto prihvaćanja podređenog odnosa prema SAD-u, jačaju suradnju s Kinom. Isto bi mogla učiniti i Europska unija ako prevladaju razboritost i ispravna ekonomska politika, umjesto ideologije. Odnos EU prema Kini nerazumno je negativan, umjesto da se jačaju veze u interesu obje strane. Povezivanje s gospodarstvima Južne Amerike i Indije jest pozitivno, ali bez snažnije suradnje s Kinom nemoguće je ostvariti puni potencijal europskog gospodarstva“, ističe Gavran.

Dodaje kako bi aktualna situacija oko Grenlanda trebala biti signal za buđenje i mnogim političarima u Bosni i Hercegovini koji, kako navodi, „zaslijepljeno fantaziraju o strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama“.