Hercegovina će propasti ako se ne omogući izvoz u Hrvatsku i EU

Plasman robe

U prvom redu upućeni prijedlog se odnosio na rješavanje problema vezanih uz proizvodnju, otkup i izvoz ranog mladog krumpira, u čijoj proizvodnji prednjači zapadna Hercegovina, a kojemu je upravo preko tvrtke Dalmi osiguran 80-postotni plasman u sve hrvatske trgovačke lance te u velike zapadnoeuropske lance kao što je Kaufland, Marcator i Interšpar. U razgovoru za Dnevni list, Grbavac je kazao kako će se određene stvari na vrijeme morati posložiti, ili će u protivnom hercegovački seljak propasti, jer neće moći izvoziti svoj proizvod nigdje, odnosno jedina mogućnost plasmana će mu biti veletržnica u Čapljini koja ne može 'progutati' ni deset posto proizvedene količine. 

Piše: Z. Volarević/ Dnevni list

"Za vrijeme obilaska slovenskog tržišta stao sam na granični prijelaz Obrežje gdje sam se od strane fitosanitarnog inspektora raspitivao o plasmanu mladog krumpira na tržište Europske unije. Odgovorio mi je da imamo zabranu za mladi krumpir, ali mi je ustupio popis zemalja koje nisu u Europskoj uniji, ali mogu uz analizu koja se pokaže zdravstveno ispravnom uvoziti krumpir u EU, a među njima su Alžir, Egipat, Izrael, Libija, Maroko, Sirija i Turska", kazao je Grbavac, dodajući kako je potrebno hitno djelovati i dogovoriti kvalitetne pregovore tijela u Bosni i Hercegovini, i to posebice s Republikom Hrvatskom s kojom imamo jako dobru trgovinsku suradnju, a koja nam zbog obostranog interesa može u ovom puno pomoći kako bi se našli na ovom popisu.

Kvaliteta sjemena

Pitanje koje se također nameće, te ono na čemu će se posebno morati raditi i to u žurnoj proceduri je kontrola kvalitete sjemena koje se nabavlja. Naime, Grbavac je rekao kako je upitna kvaliteta i podrijetlo onoga što naši poljoprivrednici kupuju i sade, budući da je cijena sjemena nekada i upola jeftinija od istog sjemena u, primjerice, Hrvatskoj, što automatski ostavlja mjesta sumnji. Isto tako, trebat će osnovati i agencije koje će izdavati certifikate onima koji se bave proizvodnjom sjemena krumpira. 

"Od prošle godine se radi analiza krumpira kao gotovog proizvoda, ali se ne radi ništa po pitanju provjere od kuda ta sjemenska roba dolazi, te je li kupljenja u skladištu koje ima potrebne certifikate", objašnjava Grbavac, dodajući kako se prema podacima do kojih je on došao krumpir može tretirati sa svim gnojivima od Petrokemije, osim s kristalonom koji je zabranjeno koristiti u bilo kojoj fazi uzgoja. Također je dodao kako vjeruje da je hercegovački mladi krumpir svojom kvalitetom znatno interesantniji od onoga koji dolazi iz spomenutih zemalja koje mogu izvoziti na tržište EU-a, te još jednom pozvao sva nadležna tijela u BiH, a posebice u Zapadnohercegovačkoj županiji, da se hitno uključe u rješavanje navedenih problema jer o njima ovisi život seljaka u ovom dijelu Hercegovine, odnosno općine Ljubuški čija sela Šipovača, Vojnići i Veljaci prednjače u proizvodnji ove poljoprivredne kulture.

Novi problemi

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju nanijet će velike probleme poljoprivrednicima u BiH jer se iz naše zemlje u Hrvatsku oko 12 milijuna marka godišnje povrća i proizvoda biljnog podrijetla.
Već smo izgubili bitku za izvoz robe na hrvatsko i tržište EU-a i s ovakvom dinamikom rada nema šanse sustići potrebne uvjete tako da će se domaća poljoprivreda iduće godine naći pred kolapsom.
Granica Hrvatske s BiH će postati eksterna granica EU-a. U skladu sa zakonodavstvom EU-a inspekcijski granični prelazi (BIP-ovi) moraju biti opremljeni odgovarajućim stručnjacima i opremom za provjeru kvalitete proizvoda koji se uvoze u EU, a opremanje jednog prijelaza, prema informacijama iz Europske komisije, košta oko tri milijuna eura.
Hrvatska i EU su usuglasili Staru Gradišku i Metković kao BIP-ove za BiH, naša zemlja je tražila sedam.
Nadalje, tijekom pregovora nije se došlo do rješenja izvoza robe iz BiH u zemlje s kojima BiH ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, a roba prelazi teritorij EU-a, odnosno Hrvatske.
EU je 2010. odbio dati bilo kakve trgovinske ustupke BiH zbog neispunjavanja drugih odredbi iz ugovora koji kršimo od dana potpisivanja: nismo ispunili presudu "Sejdić  - Finci", nemamo zakon o javnim nabavama i nismo formirali agenciju za državnu pomoć.
Stručnjaci Vanjskotrgovinske komore ističu kako je nužno djelovanje u nekoliko smjerova.
Bh. proizvođači hitno moraju pronaći alternativno tržište za izvoz svojih proizvoda (CEFTA zemlje i ostale zemlje), potrebno je ubrzati pregovore s EU-om o osiguranju statusa zemlje iz koje je dopušten uvoz ovih proizvoda, dogovoriti povećanje kvota prema EU-u za navedene proizvode, ispuniti uvjete kako bi počela primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te pokušati pregovarati s drugim zemljama (primjerice, zemljama Sjeverne Afrike) o osiguranju statusa zemlje iz koje je dopušten uvoz ovih proizvoda, ističe se, između ostalog, u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. 

Na to sve treba hitno usvojiti zakon o sustavu državne pomoći u BiH, osigurati financijska sredstva i formirati fondove za potporu nadležnim institucijama i gospodarstva u procesu usklađivanja rada i poslovanja sa zahtjevima i standardima EU-a, educirati gospodarstvenike o svim uvjetima za plasman proizvoda na tržište EU-a i usmjeravati ih k potpunom usklađivanju, ne samo izvozno orijentirane proizvodnje. Potrebno je i intenzivirati aktivnosti svih institucija nadležnih za izgradnju i unaprjeđenje sustava infrastrukture kvalitete u BiH, u skladu s prioritetima hitnog usklađivanja u onim oblastima gdje ostvarujemo najveći izvoz u Hrvatsku te implementirati preporuke iz izvozne strategije BiH, navode iz VTK BiH.
Posao je ogroman, a bh. vlasti rade sporo ili nikako na iznalaženju rješenja. Sudbina na tisuće poljoprivrednika i njihovih obitelji je u njihovim rukama.