Gospodarstvenici ostaju bez milijuna KM zbog političke svađe u BiH

Konvertibilne marke
CBBiH

Gospodarstvenici i u Republici Srpskoj (RS) i u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) žale se da politika nije uradila ništa kako bi se BiH pripremila za sistem trgovine emisijama karbona, a zbog propusta najveću štetu će snositi gospodarstvo

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što donosi CBAM sistem

Oporezivanje proizvoda sa visokim emisijama CO₂
Zaštitu europskih proizvođača
Poticaj za modernizaciju industrije
Financiranje zelenih tehnologija.

Naime, EU je već prije više godina informirala vlasti u BiH da bi trebali uspostaviti vlastito certificirano tijelo za izdavanje CBAM certifikata, kako bi novac od poreza na karbon ostajao u BiH. Pojašnjenja radi, EU uvodi sistem naplate poreza na karbon na sve proizvode koji se uvoze u EU.

Da je BiH uspostavila tijelo za izdavanje certifikata, ovaj porez bi naplaćivala BiH, a novac bi se vraćao gospodarstvu.

Kazne i nagrade

Ideja je da se 'kazne' proizvođači koji u svojim proizvodnim procesima imaju veliki udio emisija štetnih plinova naplatom ovog poreza, a 'nagrade' oni koji moderniziraju svoje proizvodne procese tako da bi im se ovaj porez preusmjerio za nabavku opreme.

U pitanju su potencijalno stotine milijuna maraka koje će naplatiti EU i usmjeriti svojim proizvođačima, umjesto da novac pomogne razvoju bh. gospodarstva. Problem je nastao u tome što se Banja Luka i Sarajevo ne mogu dogovoriti na kojem nivou bi bila nadležnost ovog tijela - na nivou entiteta ili na nivou države.

Ovo je sličan problem kao i sa Južnom interkonekcijom, samo što se u tom slučaju spor vodio između Mostara i Sarajeva, odnosno gdje bi bilo sjedište kompanije koja bi upravljala nabavkom plina.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH, tvrdi da Vlada RS nije objavila svoju odluku o tome da se ne prihvati tijelo na državnom nivou, kako tvrdi, jer bi time morala objasniti svojim gospodarstvenicima zašto ostaju bez ovog novca. I on smatra da je problem što se 'posvađala politika', i da se stvara problem od kojeg će najviše štete imati gospodarstvenici u oba entiteta.

Dodatni problem, kako kaže, predstavlja činjenica da država nije radila na vrijeme da se gospodarstvu pomogne kako da popunjava obrasce s deklaracijama o udjelu karbona u njihovom proizvodnom procesu, navode 'Nezavisne novine'.

"Ali ipak mora se reći, radi se na rješenju, jer smo prikupili eksperte i na nivou kompanija, i na nivou ministarstava, gospodarskih komora i taj neki operativni dio postoji i već funkcionira", naglašava on.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, tvrdi da nepostojanje tijela za izdavanje CBAM certifikata može imati ozbiljne posljedice po našu ekonomiju. "Ta sredstva se trenutno plaćaju u inozemstvo. EU praktično preuzima taj novac jer mi nemamo uspostavljenu domaću agenciju koja bi upravljala tim procesom", naglašava on.

Ono što je neophodno, kako tvrdi, je da se zakon usvoji u Vijeću ministara, zatim potvrdi u parlamentu, i da se nakon toga formira odgovarajuća institucija ili agencija koja bi vodila taj posao.

"Drugi problem je što u našim kompanijama nema dovoljno stručnog kadra koji bi mogao odgovoriti na zahtjeve regulative, posebno kada je riječ o prijavi, praćenju i popunjavanju obrazaca. Mi kao komora smo kroz određene projekte, prije svega u suradnji s EU, radili na edukaciji i obuci konsultanata za digitalnu transformaciju i europske procese. Sada pokušavamo te konsultante povezati s domaćim kompanijama kako bismo im pomogli da razumiju obaveze i riješe konkretne probleme s kojima se suočavaju u praksi", naglašava on za 'Nezavisne novine'.

Stav Vlade RS

U Vladi RS, pak, tvrde da nisu protiv ispunjavanja europskih obaveza ni poštovanja propisa EU u vezi s naplatom CBAM-a, ali da se moraju poštovati nadležnosti.

"Prijedlozi nisu u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima Republike Srpske i BiH. Vlada RS ne prihvaća izradu i usvajanje Odluke Vijeća ministara BiH kojom se vrši direktna transpozicija pravne tekovine EU iz oblasti energetike i klimatskih promjena na nivo BiH i stvara osnov za donošenje primarnih i sekundarnih pravnih propisa iz oblasti klimatskih promjena i energetike na nivou BiH, jer je isto u isključivoj nadležnosti institucija Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH", tvrde u Vladi.