Dvije europske države bi mogle posebno nastradati zbog krize u Hormuškom tjesnacu

Zastoj u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac počinje se snažno prelijevati na europsko gospodarstvo, a među najizloženijima su Italija i Belgija, upozorava novo međunarodno istraživanje.

Gotovo potpuni kolaps komercijalnog prijevoza kroz jednu od ključnih svjetskih trgovačkih ruta zadao je ozbiljan udarac i državama Europske unije, pokazuje studija koju su proveli Supply Chain Intelligence Institute Austria, Complexity Science Hub iz Beča i Tehnološko sveučilište u Delftu.

Prema nalazima istraživanja, rizici su najizraženiji u skupini europskih zemalja snažno ovisnih o uvozu energenata i robe iz Perzijskog zaljeva.

Najizloženija je Italija, koja iz zemalja tog područja godišnje uvozi robu vrijednu oko 9,8 milijardi dolara. U taj iznos uključen je i uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Katara vrijedan približno 4,4 milijarde dolara, kao i propana u vrijednosti oko 3,2 milijarde dolara.

Belgija je također među najpogođenijima, s godišnjim uvozom katarskog LNG-a od oko 5,8 milijardi dolara, uglavnom preko luke Zeebrugge, što je čini posebno ranjivom na poremećaje u opskrbi.

Osim energenata, Hormuški tjesnac ima ključnu ulogu i u globalnoj trgovini dijamantima, koji se transportiraju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prema Antwerpenu, jednom od svjetskih središta trgovine dragim kamenjem.

Poremećaji se već reflektiraju i na Njemačku, koja godišnje uvozi robu vrijednu oko 5,7 milijardi dolara iz regije, ponajviše iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Riječ je uglavnom o brodovima, jahtama i industrijskoj opremi u vrijednosti od oko 4,2 milijarde dolara. Uvoz iz Katara, koji se većinom odnosi na propan i specijalne plinove, procjenjuje se na oko 600 milijuna dolara.

Na razini šire Europe, najveći rizik identificiran je za Ujedinjeno Kraljevstvo, koje iz bliskoistočne regije godišnje uvozi robu vrijednu oko 12,9 milijardi dolara, od čega se približno 5,9 milijardi odnosi na plinske proizvode iz Katara.

Autor istraživanja Stefan Thurner upozorava da će ekonomske posljedice uvelike ovisiti o trajanju krize. Ako iranska blokada potraje dulje od četiri tjedna, poremećaji bi se mogli preliti kroz globalne lance opskrbe i izazvati šire gospodarske posljedice.

Iran je, prema dostupnim informacijama, preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon američko-izraelskog napada te zabranio tranzit brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima.