Cijena nafte eksplodirala: Pitali smo ekonomskog stručnjaka hoće li gorivo u BiH ići do 5 ili 6 KM po litri?

Globalno tržište nafte ušlo je u razdoblje ekstremne nestabilnosti nakon što je cijena barela Brent nafte preskočila 118 dolara, što je najviša razina od 2022. godine. U samo mjesec dana cijene su porasle za više od 45 posto, a glavni uzrok je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i gotovo potpuna blokada Hormuškog tjesnaca.

Kroz taj strateški prolaz dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, odnosno gotovo petina svjetske potrošnje. Zbog sigurnosnih prijetnji i napada na energetsku infrastrukturu, veliki proizvođači poput Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjili su ili obustavili proizvodnju, što je dovelo do gubitka od najmanje osam milijuna barela dnevno.

Unatoč rekordnom potezu Međunarodne agencije za energiju, koja je odlučila pustiti 400 milijuna barela iz strateških rezervi, analitičari upozoravaju da je riječ tek o privremenom „kupovanju vremena“, dok temeljni problem ostaje neriješen.

Upravo u tom kontekstu ekonomist Matej Živković za Hercegovina.info upozorava da aktualna kriza daleko nadilazi klasične tržišne poremećaje.

„Ne radi se više samo o cijeni nafte, nego o nečemu što se u literaturi naziva 'economic warfare', odnosno ekonomsko ratovanje. To uključuje sankcije, crne liste, pljenidbu imovine i kontrolu ključnih resursa“, ističe Živković.

Dodaje kako je eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca logičan odgovor Irana u takvom okruženju, ali i potez koji ima globalne posljedice.

„Sve ovisi o tome koliko će sukob trajati i hoće li doći do dodatne eskalacije. Ako se poremeti još jedan ključni pravac, poput Bab el-Mandeba prema Crvenom moru i Sueskom kanalu, cijene mogu vrlo brzo otići na 4, 5 pa i 6 KM po litri“, upozorava.

Tjesnac Bab el-Mandeb, ključni prolaz između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kroz koji prolazi velik dio trgovine prema Europi, pod pritiskom je jemenskih Hutija povezanih s Iranom, što dodatno povećava rizik za globalnu opskrbu energentima i rast cijena nafte.

Tržište nafte više nije samo fizičko

Živković naglašava kako je ključno razumjeti da tržište nafte danas nije samo pitanje ponude i potražnje, nego i financijskih očekivanja.

„Postoje spot i futures tržišta. Na futures tržištu danas kupujete naftu za isporuku za dva mjeseca. Upravo to tržište često diktira cijene jer reagira na očekivanja, strah i političke signale, a ne samo na stvarnu nestašicu“, objašnjava.

Upravo zbog toga cijene mogu naglo rasti ili padati na temelju jedne izjave ili informacije.

„Tržišta su izrazito volatilna. Dovoljna je jedna izjava političara ili objava na društvenim mrežama da cijene odmah reagiraju. To pokazuje koliko su cijene danas pod utjecajem psihologije tržišta, a ne samo realnih faktora“, dodaje.

BiH bez zaštite: „Cijene ne mogu rasti isti dan“

Poseban problem, ističe, predstavlja način na koji se globalni rast cijena gotovo trenutno prelijeva na cijene goriva u Bosni i Hercegovini.

„Nije moguće da cijena na svjetskom tržištu poraste danas, a da već sutra raste cijena na pumpama. Postoje zalihe, postoje dobavni lanci. To jednostavno ne može funkcionirati na taj način“, kaže Živković.

Upozorava kako u takvim situacijama država mora reagirati.

„Država mora kroz inspekcije regulirati tržište ili uvesti porez na ekstra profit ako se ostvaruju nenormalno visoke marže. To je osnovna regulatorna funkcija države“, naglašava.

Još veći problem vidi u činjenici da BiH praktički nema funkcionalne robne rezerve koje bi mogle ublažiti cjenovne šokove.

„Gdje su zalihe? Gdje su robne rezerve koje bi se pustile na tržište da stabiliziraju cijene? Ne vidim da ih ima. Da postoje, već bi bile iskorištene“, upozorava.

Za razliku od BiH, velike ekonomije poput SAD-a i Kine aktivno upravljaju strateškim zalihama upravo za ovakve situacije.

Lančani efekt: gorivo vuče sve ostalo

Posljedice rasta cijena nafte već su vidljive na globalnoj razini. Ekonomisti upozoravaju da bi razina od oko 120 dolara po barelu mogla djelovati kao „recesijski okidač“, usporiti gospodarski rast i dodatno pogurati inflaciju.

Živković naglašava da se učinak ne zaustavlja na gorivu.

„Nafta nikada nije izolirana. Ona utječe na cijene svega ostalog. Prije svega na transport, ali i na umjetna gnojiva, a time i na proizvodnju hrane“, ističe.

U kombinaciji s mogućim ograničenjima izvoza gnojiva, poput onih koje najavljuje Kina, to bi moglo dovesti do novog vala poskupljenja hrane na globalnoj razini.

Upozorava da bi bez ozbiljne reakcije države teret krize ponovno mogli snositi građani.

„Ako se ovakvi poremećaji nastave, a država ostane pasivna, imat ćemo skuplje gorivo, skuplji prijevoz, skuplju hranu i opći rast troškova života. To je scenarij koji već sada počinje“, zaključuje Živković.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.