EU pojačava borbu protiv ilegalnog IPTV-a: Uhićenja i optužnice u regiji, BiH još bez sustavnog odgovora
Ilegalna distribucija IPTV sadržaja sve je češća tema u europskim sigurnosnim i pravosudnim institucijama. Riječ je o praksi neovlaštenog emitiranja televizijskih, filmskih i sportskih sadržaja putem interneta, često uz naplatu pretplate, što vlasnicima autorskih prava i legalnim emiterima uzrokuje značajne financijske gubitke.
Europske institucije posljednjih godina provode koordinirane akcije protiv ilegalnih IPTV mreža, u suradnji s policijskim i pravosudnim tijelima država članica. Operacije koje koordiniraju Europol i Eurojust rezultirale su uhićenjima osumnjičenih, gašenjem servera te podizanjem optužnica protiv organizatora mreža za ilegalnu distribuciju sadržaja.
Hrvatska: optužnice i policijske akcije
U Hrvatskoj je USKOK podigao optužnicu protiv 24 hrvatska državljana zbog sumnje da su organizirano uklanjali zaštitne mjere i distribuirali televizijske i filmske sadržaje putem interneta. Prema navodima optužnice, korisnicima je naplaćivana pretplata od 10 do 15 eura mjesečno, a nezakonita dobit procijenjena je na gotovo milijun eura.
U drugom slučaju, policija je u veljači 2026. uhitila 31-godišnjaka iz Splita zbog sumnje da je organizirao ilegalni prijenos sportskih utakmica i naplaćivao pristup korisnicima. Prema procjenama, tvrtka koja posjeduje prava na prijenos oštećena je za više od 1,6 milijuna eura zbog neovlaštene distribucije sadržaja.
Takvi slučajevi pokazuju da pravosudne institucije u pojedinim europskim državama sve češće procesuiraju organizatore ilegalnih IPTV mreža, uz primjenu zakona koji se odnose na zaštitu intelektualnog vlasništva i računalne sustave.
Sankcije za organizatore, ali i korisnike
U Hrvatskoj osobe koje neovlašteno distribuiraju ili emitiraju zaštićene sadržaje mogu se suočiti s kaznom zatvora, oduzimanjem imovinske koristi i opreme korištene za počinjenje kaznenog djela, kao i obvezom naknade štete.
U nekim europskim državama poput Italije, Grčke i Njemačke posljednjih godina uvode se i novčane kazne za krajnje korisnike koji svjesno koriste ilegalne IPTV usluge. Time se sankcije proširuju i na potrošače koji koriste takve servise.
Situacija u Bosni i Hercegovini
Za razliku od pojedinih država Europske unije, u Bosni i Hercegovini zasad nema vidljivog sustavnog ili koordiniranog odgovora na problem ilegalne distribucije IPTV sadržaja.
Stručnjaci za digitalna prava i medijsko tržište upozoravaju da takva praksa može imati više posljedica. Osim financijskih gubitaka za vlasnike autorskih prava i emitere, problem može utjecati i na tržišnu konkurenciju te sigurnost korisnika, budući da se ilegalne platforme često povezuju s kibernetičkim rizicima poput krađe podataka ili zlonamjernog softvera.
Europska iskustva pokazuju da se suzbijanje ilegalne distribucije digitalnog sadržaja najčešće provodi kroz kombinaciju policijskih istraga, pravosudnih postupaka i regulatornih mjera, uz međunarodnu suradnju nadležnih institucija.