Dok se Trump u SAD-u bori protiv vjetroelektrana, Kinezi preuzimaju energetsko tržište BiH

Toliko o “američkoj energetskoj dominaciji”. Rat američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv vjetroenergije gasi tisuće radnih mjesta kod kuće, dok suparnička supersila Kina s veseljem širi svoju industriju vjetra izvan granica, ciljajući plodna tržišta u istočnoj Europi i drugdje. Najnoviji primjer je Bosna i Hercegovina, gdje je početkom ove godine počela s radom nova vjetroelektrana snage 84 megavata.

Piše: Tina Casey/cleantechnica

Korak 1: Posaditi vjetroelektranu na Balkanu

Balkanski poluotok obiluje potencijalom za obnovljive izvore energije – hidroenergiju, biomasu, geotermalnu i solarnu energiju, kao i energiju vjetra – a u to ulazi i Bosna i Hercegovina (BiH). Investitori već djeluju. Početkom ove godine Nezavisni operator sustava u BiH objavio je kako je u razvoju do 2035. godine ukupno 3,8 gigavata novih vjetroelektrana i 12,5 gigavata solarnih elektrana.

U taj kontekst uklapa se i POWERCHINA, kineska korporacija za elektroenergetsku izgradnju. Državna kineska agencija CRI 1. rujna skrenula je pažnju na projekt Ivovik – vjetroelektranu s 20 turbina i kapacitetom od 84 megavata, koja je u BiH započela probni rad u siječnju. Ova vjetroelektrana nadopunjuje projekt hidroelektrane Ulog, također u BiH.

Dva projekta “predstavljaju značajan korak za kinesku elektroopremu u istočnoj Europi”, navela je CRI, dodajući da ti pothvati “odražavaju i širi napor da se kineski i europski tehnički standardi usklade u cilju globalnih klimatskih ciljeva”.

Korak 2: Kasnije, isprati i ponoviti

Kapacitet od 84 megavata po današnjim je standardima skroman, ali projekt Ivovik postaje najveći projekt obnovljive energije u BiH do sada, s godišnjom proizvodnjom od 259 milijuna kilovatsati. “Prema podacima projekta, ta proizvodnja mogla bi zamijeniti oko 240.000 tona emisija ugljičnog dioksida godišnje,” navela je CRI.

CRI je također istaknula da će ova vjetroelektrana značajno povećati kinesku prisutnost u globalnoj industriji vjetroenergije, u Europi i šire. “Projekt Ivovik značajan je kao prvi energetski projekt u koncesiji stranog investitora u BiH i prva razvojna inicijativa obnovljivih izvora pod vodstvom kineske firme,” naglasila je CRI.

Podsjetimo, i hidroelektrana Ulog prvi je takav projekt kineske firme u BiH. “Za POWERCHINA-u, ti projekti naglašavaju sve veću ulogu kompanije u izgradnji čiste energije u Europi,” navela je CRI. “Predstavnici kompanije opisuju projekte Ivovik i Ulog kao ‘most’ između Kine i BiH – i u jačanju infrastrukture obnovljivih izvora i u signaliziranju šire suradnje na klimatskoj i energetskoj tranziciji.”

U međuvremenu, vjetroenergija u SAD-u na rubu

Suprotno tome, mediji u SAD-u nemaju mnogo izvještavati o suradnji u borbi protiv klimatskih promjena i energetskoj tranziciji između SAD-a i BiH, ili SAD-a i bilo koje druge zemlje. Umjesto toga, moraju se nositi s politikom “američke energetske dominacije” koja sputava dva najobilnija i najdostupnija domaća izvora energije – sunce i vjetar – u korist fosilnih goriva i šarolike kombinacije drugih obnovljivih izvora uključujući geotermalnu, hidroenergiju i biomasu, a i morska energija je dobila zeleno svjetlo.

Svaki pokušaj da se to racionalizira jednak je gubljenju vremena na izvlačenje mucica iz pupka – korisnije od pokušaja da se objasni zašto predsjednik vodi rat protiv vjetroenergije i solarne energije, dok su drugi obnovljivi izvori zaštićeni u sklopu američke energetske dominacije.

Očigledan odgovor, naravno, jest da je rat protiv vjetroenergije stvar osobne zlobe, uvećane bogatstvom i moći jednog sebičnog špekulanta, dok je solarna energija bačena kao kolateralna žrtva. Zgodno se poklopilo i to da su upravo vjetar i sunce jedina domaća energija koja ne zadovoljava zastarjele kriterije “pouzdanosti” Trumpove administracije.

Korijeni Trumpove opsesije protiv vjetroenergije dobro su dokumentirani i sežu do godina prije njegove prve predsjedničke kampanje. Godine 2012. otvorio je svoj golf teren u Aberdeenu u Škotskoj, a već sljedeće godine podnio je tužbu kako bi spriječio postavljanje 11 vjetroturbina na moru, u blizini njegova imanja. “Bio je bijesan kada je škotska vlada odobrila planove za razvoj obnovljive energije u blizini njegova višemilijunskog golf kompleksa na imanju Menie, sjeverno od Aberdeena,” izvijestio je BBC, kao i mnogi drugi mediji koji su pratili taj slučaj.

“Rekao je da će turbine pokvariti pogled,” dodao je BBC.

Ironija je očita – sami golf tereni u velikoj mjeri nagrđuju pejzaže, pretvarajući prirodni okoliš u ukočene travnjake održavane kemikalijama i strojevima koji emitiraju stakleničke plinove.

U slučaju Menie, šteta je bila još veća jer su radovi uništili zaštićene pješčane dine koje je Trump obećao očuvati. Godine 2020. škotske ekološke vlasti utvrdile su da je šteta teška i nepovratna, zbog čega su dine potpuno uklonjene s popisa zaštićenih područja.

Tisuće američkih radnika pod Trumpovim udarom

Trump ili ne, globalna industrija vjetroenergije ne ide nikamo. Tehnologija neće nestati. Energija vjetra, bilo na kopnu ili moru, ostat će dio energetskih planova država diljem svijeta. Vjetar neće prestati puhati.

U međuvremenu, predstavnici industrije vjetroelektrana na moru u SAD-u pokušali su skrenuti Trumpovu pažnju nakon izbora prošle godine, uključujući i industrijsku udrugu Oceantic Network. Predsjednica udruge Liz Burdock 6. studenog naglasila je kako industrija daleko nadilazi same turbine, obuhvaćajući opskrbni lanac u 39 saveznih država i zapošljavajući tisuće radnika u proizvodnji, brodogradnji i modernizaciji luka.

Unatoč jasnom potencijalu i radnim mjestima u “crvenim” i “plavim” državama, Trump je po dolasku u Bijelu kuću nastavio svoj obračun s vjetroenergijom, a industrija na moru bila mu je posebno laka meta jer ovisi o koncesijama Ministarstva unutarnjih poslova. Program koncesija bio je prvi na udaru, a kasnije je ministar Doug Burgum zaustavio i projekte u izgradnji.

Dodatni udar zadalo je i Ministarstvo prometa – ministar Sean Duffy prošlog je tjedna povukao 679 milijuna dolara saveznog financiranja za 12 projekata modernizacije luka, od kojih bi korist imale i druge industrije, a ne samo vjetroenergija.

U očajničkom pokušaju da spase industriju, 18 državnih odvjetnika iz redova demokrata ovoga će tjedna izaći pred savezni sud kako bi tvrdili da Trumpova administracija nema ovlasti pregledavati, a kamoli zaustavljati projekte vjetroelektrana na moru koji su već u pripremi.