Detalji s ročišta Munjiću i drugima: 'Ako imaš nekoga svog slobodno reci, imamo sad radnih mjesta'

U Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (POSKOK) održano je ročište za određivanje mjera zabrane za četvero osumnjičenih u predmetu „Munjić i drugi“.

Riječ je o vršitelju dužnosti ravnatelja FUP-a Vahidinu Munjiću, kao prvoosumnjičenom, zatim Muhamedu Ohranoviću čija radna pozicija je ostala nejasna, Arijani Huseinović Ajanović, direktorici Kabineta premijera FBiH, te Ervinu Mušinoviću, ravnatelju Policijske akademije.

Tužitelji su zatražili da se osumnjičenima zabrani obavljanje službenih dužnosti, približavanje službenim prostorijama FMUP-a, FUP-a i Vlade FBiH, međusobno sastajanje, te da im se zabrani sastajanje s drugim osobama, preciznije: Nerminom Nikšićem, Refikom Begićem, Ramom Isakom, Aminom Imamović, Almedinom Šaćerovićem, Almom Čengić, Seadom Šarićem, Alminom Hopovcem i Safetom Trakićem, javlja Klix.

Munjić i Ohranović osumnjičeni su za kaznena djela zlouporabe službenog položaja ili ovlasti, davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovanje utjecajem te primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovanje utjecajem. Huseinović Ajanović i Mušinović sumnjiče se za kazneno djelo primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovanje utjecajem.

Obrazloženje tužiteljica

Tužiteljice Aida Bešlija i Medina Džerahović pred osumnjičenima, njihovom obranom i sutkinjom Ajlom Popović Mujan obrazložile su svoj prijedlog za određivanje mjera zabrane, kao i osnov sumnje zbog kojeg su zatražile mjere.

Bešlija na samom početku ističe da se osnovana sumnja temelji na komunikaciji iz mobilnog telefona Vahidina Munjića, koji je oduzet u predmetu „Black Tie“ u travnju 2024. godine.

Otkrivanje informacija iz kaznenog postupka

Točke 1, 2 i 4 tužiteljskog obrazloženja za određivanje mjera zabrane odnose se na komunikaciju između Vahidina Munjića, Arijane Huseinović Ajanović i Muhameda Ohranovića, u kojoj Munjić, s pozicije ravnatelja FUP-a, odaje informacije Ohranoviću i Huseinović Ajanović o provjerama koje županijsko tužiteljstvo i FUP provode protiv trećih osoba.

U prvoj točki navodi se da je Munjić savjetnici premijera Nikšića, Arijani Huseinović Ajanović, fotografirao akt koji mu je stigao iz Tužiteljstva KS, a koji predstavlja njihov zahtjev za prikupljanje informacija i dokaza povodom anonimne kaznene prijave protiv Nermina Nikšića, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića u slučaju imenovanja Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH.

Tužitelji smatraju da je Munjić slanjem tog akta otkrio prijavljenim osobama da se protiv njih provode provjere te im je ustupio informacije iz kaznenog postupka koje im inače ne bi bile dostupne, svjestan da time ugrožava daljnje vođenje istrage.

U drugoj točki, tužiteljice su prezentirale Munjićeve poruke iz kojih, kako navode, proizlazi da je, na molbu Huseinović Ajanović i Ohranovića, ravnatelj FUP-a provjeravao vodi li se ikakav postupak protiv Almina Hopovca koji je u tom trenutku obnašao dužnost županijskog ministra obrazovanja USK-a.

Razgovor je započeo tako što je Arijana Huseinović Ajanović poslala screenshot Vahidinu Munjiću – poruku koju joj je poslao Almin Hopovac, koji sumnja da se protiv njega vodi istraga zbog toga što želi smijeniti izvjesnog Dizdarića. Zatim se iz istog razloga Munjiću javio i Ohranović.

Ohranović: Je li ti Arijana slala ovo za Dizdarića
Munjić: Jest
Ohranović: Je li moguće ovo
Munjić: Javila sam se Arijani, nikakav predmet FUP ne vodi protiv Hopovca
Ohranović: Ali ovaj sto posto muti i dalje. Dizdarić
Munjić: Ne kažem da ne muti, ali mi o onome ne vodimo ništa

Četvrta točka odnosi se na komunikaciju Munjića i Ohranovića u kojoj je Munjić ponovno fotografirao tužiteljski akt koji se odnosi na zahtjev za prikupljanje informacija, uzimanje izjava i prikupljanje dokaza, ali ovaj put protiv Hasana Tanovića, tadašnjeg načelnika Općine Novo Sarajevo, te ga poslao Ohranoviću.

Tužitelji navode da je Ohranović zatim, putem Arijane Huseinović Ajanović, dogovarao uživo sastanak više osoba s prezimenom Šteta i Munjić kako bi se upoznali i dalje razgovarali „oko Tanovića i ostalih stvari“. Tužiteljice POSKOK-a smatraju da su Munjić i Ohranović na taj način odali informacije iz kaznenog postupka kojima raspolaže FUP, a koje inače tim osobama ne bi bile dostupne.

Posredovanje pri zapošljavanju

Točke 3 i 7 tužiteljskog obrazloženja odnose se na Vahidina Munjića, Ervina Mušinovića i Mirelu Bubalo (u tom trenutku zaposlenu u kabinetu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića). Tužiteljice navode da je riječ o porukama koje otkrivaju posredovanje i pogodovanje pri zapošljavanju Amine Imamović i Alme Čengić, pri čemu Imamović nije dobila zaposlenje, nego tužitelji tvrde da je posredovano u smislu odavanja pitanja za natječajni intervju.

Munjić je, vezano uz Imamović, istodobno bio u komunikaciji s Mušinovićem i Bubalo, koji su ga pitali je li jedna od pozicija za koju je raspisan natječaj „rezervirana“ za nekoga, kako bi se Imamović prijavila ukoliko nije. Dalje iz poruka tužiteljice zaključuju da je Bubalo više puta inzistirala na Imamović, da je predložila da Mušinović bude „veza“ u ovom predmetu, te da su Munjić i Mušinović odali natječajna pitanja Imamović.

U nastavku prepiske iz tužiteljskog obrazloženja:

veljača 2024.
Mušinović: Amina Imamović. Ako nisi nikoga pitao, ima ta djevojka.
Munjić: U redu
Mušinović: Pa je li planirano za nekoga? Ako jest, da ne izlazi dalje.
Munjić: Ne znam, svrati sutra.

veljača 2024.
Mušinović: Za ovo, javi Mireli, pošto oni mole. Ako je za nekoga, nije nikakav problem, samo da zna da ne izlazi.
Mušinović: A i ako imaš nekoga svog, slobodno reci, da možemo i mi kod nas raspisati. Imamo sada radnih mjesta. Možemo njih 30–40 zaposliti.
Munjić: Zovem je, ne javlja se, reci joj.

ožujak 2024.
Mušinović: Ova od Mirele je danas u 11 sati. Gori.
Munjić: Znam
Mušinović: Što ja trebam?
Munjić: Prenio sam komisiji, znaju za nju.
Mušinović: A pitanja? Kaže mi da ih preuzmem, da ste se tako dogovorili.
Munjić: Ervine, možeš doći do mene odmah.
Mušinović: Eto me.

Istodobno Munjić vodi komunikaciju i s Bubalo.

veljača 2024.
Bubalo: Šefe, molim te. Zanima me ova pozicija. Erva ti je govorio. Amina Imamović.
Munjić: U redu.

veljača 2024.
Bubalo: Druže, hajde da se vidimo ove sedmice. Do četvrtka sam tu, onda idem s ministrom na put. Po pitanju ove cure. Nemoj da me iznevjeriš, da se dogovorimo.
Munjić: U srijedu poslije podne.

veljača 2024.
Bubalo: Munja, gdje si? Hajde na kavu u Milkmen kod Fisa u 14.
Munjić: Može li kasnije, oko 16 sati?
Bubalo: Može li nam Erva biti veza? Ja idem na put s ministrom u 14:30.
Munjić: Može Ervin.
Bubalo: Ako bude nešto u međuvremenu po tom pitanju dok sam odsutna, ja ću zvati Ervu da tebe ne maltretiram.

ožujak 2024.
Bubalo: Munja, što ima? Sutra, molim te, javi kad da Ervin dođe da uzme od tebe što treba. Ja sam u Budimpešti s ministrom, pa idemo za Bruxelles, a sutra je zadnji dan…
Munjić: Mirela, znam da danas polaze, jučer sam bio u Agenciji. Javit će ti se Erva.

ožujak 2024.
Munjić: Mirela, prošla je testiranje.
Bubalo: Vidjela sam. Sad ti nastupaš :)
Munjić: Znam.

Točka 7, vezana uz zapošljavanje, odnosi se na komunikaciju između Munjića i Mušinovića o Almi Čengić. Tužiteljice ističu da je Mušinović pokrenuo prepisku s Munjićem u kojoj ga obavještava da Čengić treba doći na razgovor kod Munjića i da je „vrh djevojka“, da je idealna za forenziku i da vidi „može li joj se izaći u susret“.

Munjić je zatim 27. ožujka poslao Mušinoviću akt, koji je potpisao direktor Agencije za državnu službu FBiH Refik Begić, a koji sadrži listu uspješnih kandidata po javnom natječaju. Na listi je, kao odabrana kandidatkinja, označena Alma Čengić. Mušinović je na to odgovorio: „Top“.

Tužiteljice navode da je na ovaj način Mušinović posredovao kod Vahidina Munjića kao službene osobe kako bi se ishodovalo zaposlenje Alme Čengić u instituciji kojom on kao v.d. ravnatelja rukovodi, a koji je, prema navodima tužiteljica, iskorištavajući svoj položaj, u konačnici zaposlio Čengić u FUP-u 19. lipnja 2024., pribavivši joj korist u vidu zaposlenja.

Točka 6 odnosi se na zapošljavanje Munjićeva rođaka Safeta Trakića i komunikaciju između Munjića, Ohranovića i Huseinović Ajanović. U obrazloženju se navodi da je Ohranović obavijestio Munjića da Adnan Šteta traži dobru poziciju za Trakića, govoreći mu da je pozicija odlična i da će sigurno biti zadovoljan, da će ga Šteta sigurno nazvati sutra, da mu je rekao da „uzme muštuluk“ i da je pozicija „vrh“, na što se Munjić zahvalio.

Tužiteljice navode i da je Ohranović napisao Munjiću kako će Šteta „gurati“ Trakića za direktora sarajevske direkcije, da je to „vrh pozicija“, u rangu izvršnog u glavnoj direkciji, uz napomenu da će ga Arijana morati premjestiti u Sarajevo iz Olova u SDP jer tu poziciju daje Sarajevo.

Dalje se ova točka odnosi na Munjićevo raspitivanje kod Huseinović Ajanović o tome kada će imenovanje biti na sjednici Vlade FBiH, a ona ga obavještava o statusu imenovanja Nadzornog odbora BH Pošte, a zatim i Uprave tog javnog poduzeća. Tužiteljice zaključuju da je dokaz o konačnom imenovanju Trakića upravo sjednica Vlade FBiH te da Trakić i danas obnaša tu funkciju.

Munjićevo imenovanje i Ohranovićevo unapređenje

Točka 5 tužiteljskog obrazloženja odnosi se na komunikaciju Munjića i Ohranovića u razdoblju od 4. svibnja 2023. do ožujka 2024., u kojoj njih dvojica razmjenjuju informacije vezane uz imenovanje Munjića na poziciju vršitelja dužnosti ravnatelja FUP-a i produžavanje te odluke. Prema tvrdnjama tužiteljica, to je bio preduvjet za napredovanje u službi Muhameda Ohranovića, koji je u inkriminirano vrijeme radio kao policijski službenik FUP-a, a trenutno je zaposlen kao istražitelj u Odjelu za borbu protiv terorizma. Iz akta MUP-a KS od 7. studenoga 2025. godine proizlazi da je Ohranović na sadašnjoj poziciji šef pratnje premijera FBiH.

Riječ je o više od 70, gotovo svakodnevnih razmjena poruka, u koje je povremeno bila uključena i Arijana Huseinović Ajanović.

Tužiteljice naglašavaju da je Munjić, dok je još bio na funkciji stručnog operativnog koordinatora u Kabinetu ravnatelja FUP-a, posredno obećao Ohranoviću napredovanje u službi, u zamjenu za njegovo posredovanje kako bi službene i odgovorne osobe u Vladi FBiH imenovale Munjića za vršitelja dužnosti ravnatelja i produžavale mu mandat.

Dana 4. svibnja 2023. Ohranović je preko Vibera obavijestio Munjića da mu je potvrđeno da će biti imenovan idući četvrtak, do kada će Korman ostati na poziciji. Munjić mu se zahvalio, a Ohranović je dodao da sve ide po planu i da se ide na opciju da u rješenju stoji „do imenovanja ravnatelja“, bez vremenskog ograničenja.

Međutim, kada je Munjić imenovan, u odluci nije pisalo „do imenovanja ravnatelja“, nego na tri mjeseca, a isto se ponovilo i nakon isteka mandata. Ohranović mu je poručio da je „Ramo zeznuo stvar“ jer je ponovno stavio mandat od tri mjeseca te da ga je Arijana pitala zašto je tako, a on je odgovorio da su ljudi iz ministarstva rješenje tako pripremili. Munjić je pitao može li se to popraviti, a Ohranović je odgovorio da će vidjeti na kolegiju.

U nastavku komunikacije Ohranović ga obavještava o daljnjim koracima i poduzetim radnjama posredovanja u Vladi FBiH, poručujući mu da „nema veze što je na tri mjeseca“ i da će „gurati ovako“. Iz poruka je vidljivo da je Munjić i dalje pokušavao, preko Ohranovića, izdejstvovati da mu mandat ne bude ograničen na tri mjeseca. U konačnici, 18. svibnja 2024. imenovan je za vršitelja dužnosti ravnatelja FUP-a bez vremenskog ograničenja.

U međuvremenu se komunikacija vodi i u smjeru Ohranovićevog unapređenja. Tužitelji navode da su dogovarali da Munjić izmijeni Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta FUP-a kako bi, po novoj sistematizaciji, Ohranović bio unaprijeđen u čin višeg inspektora.

Ohranović je pitao Munjića je li rekao osobama koje rade na Pravilniku da uvrste radno mjesto „šef tima neposredne zaštite“ u činu viši inspektor te da su već o tome razgovarali. Munjić mu je odgovorio da ne brine i da je sve gotovo. Mjesec dana kasnije, na pitanje je li išta urađeno oko internog natječaja, Munjić je rekao da je pripremio sve i da raspisuju čim se vrati, te da ga „zovu sa svih strana“. Ohranović ga moli da ubrza postupak, da je već mjesec dana prošlo i traži da se dopuni komisija za izbor. Munjić odgovara: „Hoću“.

Ohranović je obavijestio Munjića da mu je pisala Arijana u vezi natječaja i da premijera Nermina Nikšića zanima dokle se stiglo. U poruci koju je poslao Munjiću piše: „Kad budeš raspisivao ovaj interni natječaj, samo nemoj raspisivati (popunjavati) ono mjesto INSPEKTOR u Operativi u SUP-u. Da me tamo prebaciš kad ovamo prođe ovo vanredno u FISKP-u. Onda bih s te pozicije u SUP-u mogao kod premijera, dok ne prođe ovaj novi pravilnik.“ Munjić odgovara: „U redu, dobro da si me podsjetio“.

Tužitelji tvrde da su Munjić i Ohranović u konačnici ishodovali daljnju proceduru donošenja „Uredbe o činovanju“ kod Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, pri čemu je Ohranović obavijestio Munjića da će se „Arijana osobno angažirati da se uredba što prije riješi“.

Vlada FBiH je, na prijedlog ministarstva, donijela Uredbu o dodjeljivanju i oduzimanju činova policijskim službenicima FBiH sa propisanim radnim mjestom na koje je trebao biti unaprijeđen Muhamed Ohranović.

Na temelju svih navedenih poruka tužitelji zaključuju da je rezultat komunikacije njih dvojice – imenovanje Munjića za vršitelja dužnosti ravnatelja FUP-a, dok je Munjić, kao protuuslugu, Ohranoviću pribavio korist u vidu činovanja i raspoređivanja na radno mjesto koordinatora pratnje premijera FBiH, za koje tvrde da ga i danas obavlja.

Tvrdnje obrane četvero osumnjičenih

Obrana Munjića i Mušinovića

Braniteljica prvoosumnjičenog Munjića i četvrtoosumnjičenog Mušinovića istaknula je da se protivi prijedlogu tužitelja te tvrdi da iz predstavljenih dokaza ne proizlazi nikakva sumnja da su počinili kazneno djelo.

Navodi da su jedini dokazi tužiteljstva prepiske iz Munjićeva telefona i da nisu predočeni nikakvi materijalni dokazi koji bi ih potvrdili, odnosno da sadržaji poruka nisu dodatno ispitani. Također tvrdi da poruke koje sadrže potencijalno inkriminirajuće sadržaje ne znače nužno da je inkriminirajuća radnja zaista počinjena.

Poručila je da je tužiteljski prijedlog podnesen „nezakonito, paušalno i preuranjeno“ te da su poruke pogrešno interpretirane.

Istaknula je i da Amina Imamović, o kojoj su Munjić, Mušinović i Bubalo komunicirali, u konačnici nije zaposlena. Govoreći o poruci u kojoj je Bubalo napisala Munjiću „bravo za intervju“, advokatica je dostavila dokaz da je isti dan Munjić imao medijski intervju te da se poruka ne odnosi na pitanja za natječajni intervju za koja tužitelji tvrde da su dostavljena Imamović.

Navodi i da nema razloga za zabranu obavljanja dužnosti Mušinoviću jer on trenutačno ne obavlja funkciju koju je obavljao u vrijeme navodnih inkriminacija te da ne postoji opasnost ponavljanja djela s obzirom na to da su od tada prošle dvije godine.

Govoreći o prijedlogu zabrane približavanja FUP-u i FMUP-u na 100 metara, advokatica je rekla: „Ovo nisu teroristi“, aludirajući da nema razloga za takvu mjeru.

Vahidin Munjić također je iznio obranu, navodeći da nikada nije odavao akte ili detalje iz istrage te da se u ovom slučaju radilo o tužiteljskom zahtjevu za prikupljanje dokaza. „Nikada iz FUP-a nije procurio nijedan detalj iz istrage, moglo je biti nešto drugo nesmotreno u porukama“, izjavio je.

Za Almu Čengić rekao je da je bila prvoplasirana na natječaju, a za Aminu Imamović da je mogao odabrati nju, ali je odlučio zaokružiti prvoplasiranu kandidatkinju.

Munjić je objasnio i da je inzistirao da bude vršitelj dužnosti sve do imenovanja stalnog ravnatelja jer smatra da ne može kvalitetno raditi ako mu mandat stalno produžuju na tri mjeseca.

Ervin Mušinović također je izjavio da nikada nije dostavio pitanja za intervju, već da se poruka koja glasi „A pitanja?“ odnosi na medijska pitanja, jer je u to vrijeme bio zaposlen u kabinetu federalnog ministra unutarnjih poslova.

Obrana Ohranovića

Branitelj drugoosumnjičenog Muhameda Ohranovića izjavio je da iz tužiteljskog zahtjeva proizlazi da „ne samo da nisu počinjena kaznena djela, nego uopće nije opisana radnja koja bi predstavljala kazneno djelo“.

Navodi da Ohranović nije mogao utjecati na Nikšića da imenuje Munjića jer imenovanje obavlja cijela Vlada FBiH, a ne samo premijer, te da je nemoguće utjecati na Vladu na način koji tužiteljice opisuju.

Ističe i da je Ohranović unaprijeđen prema staroj uredbi, a ne prema onoj za koju tužiteljice tvrde da su je Munjić i Ohranović pokušali progurati. Također tvrdi da Ohranović i dalje radi u Odjelu za terorizam FUP-a te da pozicije „šef tima neposredne zaštite premijera“ ili „koordinator pratnje premijera“ formalno ne postoje.

Advokat dovodi u pitanje i vjerodostojnost dijela poruka iz Munjićeva telefona, uz napomenu da Ohranović „nigdje ništa ne obećava ni završava“, nego samo informira Munjića.

Za prijedlog zabrane približavanja instituciji na 100 metara tvrdi da je neprikladan jer se uz zgradu nalazi i ambulanta porodične medicine čiji je Ohranović korisnik.

Istaknuo je i da bi udaljavanje s posla bilo nepotrebno jer Ohranović u siječnju odlazi u mirovinu te do tada ima dovoljno dana godišnjeg odmora, zbog čega i ne bi bio operativan.

Obrana Huseinović Ajanović

Advokat Arijane Huseinović Ajanović najprije ističe da njegovoj branjenici nije dano razumno vrijeme za pripremu obrane, budući da je o svemu obaviještena 7. studenoga ove godine.

Naglašava da je obrani uskraćen uvid u sve dokaze, dok su mediji prepisku iz Munjićeva telefona objavili mnogo prije ročišta. Obrana optužuje tužiteljstvo za curenje podataka iz istrage. Međutim, činjenica je da se poruke na koje se poziva nalaze u tužiteljstvima već godinu dana, a istraga je intenzivirana tek nakon što su ih mediji objavili.

Odvjetnik tvrdi da Huseinović Ajanović nema nikakve veze sa zapošljavanjem Safeta Trakića.

Osvrćući se na dio komunikacije u kojoj Huseinović Ajanović obavještava Munjića i Ohranovića o postupku imenovanja Trakića, advokat ističe da nije neobično da šefica kabineta premijera raspolaže informacijama o terminima sjednica i točkama dnevnog reda.

Napominje i da je prijedlog za imenovanje Trakića došao od resorne ministrice Andrijane Katić, a ne iz kabineta premijera, te da je nerealno vjerovati da bi Huseinović Ajanović mogla nagovoriti 15 ministara da nekoga imenuju.

U kontekstu sumnje tužiteljica da je posredovala pri zapošljavanju, odvjetnik naglašava kako nema odgovora na ključna pitanja: kada, kako i kod koga.