Nakon uboda stršljena umro sinu na rukama

stršljen, Torino, azijski stršljen, dva smrtna ishoda, stršljen, preminuo, Preminuo od anafilaktičkog šoka
Od uboda stršljena preminuo je 68-godišnjak iz okolice Zagreba. Preminuo je u šumi, pred očima sina, pretpostavlja se od anafilaktičkog šoka i osjetljivosti organizma nakon što ga je ugrizao kukac.

Prema neslužbenim informacijama, otac i sin mještani su iz rugvičkog kraja koji su se kobne subote zatekli u lokalnoj šumi. Nažalost, i ranije su u Hrvatskoj i susjednim zemljama zabilježeni smrtni slučajevi zbog stršljenovog uboda.

Tako je prije dva tjedna u susjednoj BiH stradao 33-godišnjak u okolici Teslića radeći u šumi, a mjesec dana ranije smrt je zadesila i 45-godišnjaka iz Srbije, u okolici Gornjeg Milanovca, i to zbog više uboda stršljenova koji su se krili u stablu jabuke.

Stršljenov ubod opasan je prije svega za osobe sklone alergijama ili smanjenog imuniteta, jednako kao i kod napada svih drugih kukaca uključujući i pčelu. Ubod je najopasniji oko usta, grla, glave, zbog opasnosti od oticanja.

Uslijed anafilaktičkog šoka, ubodena osoba gubi svijest i dolazi do zatajenja dišnih puteva. Stršljen svoja gnijezda gradi u šupljem drveću, vrbicima, drvarnicama, birajući najčešće zapuštena staništa, no može zalutati i u kuće, pogotovo u ruralnim područjima.

Upravo se lani dogodila jedna takva tragedija kada je od uboda ovog kukca preminuo 60-godišnji M. M. iz Malog Poganca, naselja između Koprivnice i Križevaca. Nesretnog 60-godišnjaka stršljen je ubo u spavaćoj sobi. Sparnog dana malo je prilegao i dok je ležao u krevetu, u jednom trenutku osjetio je snažan ubod u nogu, baš u venu. Pozvao je suprugu koja je u sobi pronašla opasnog insekta i ubila ga. No, muškarcu je pozlilo samo nekoliko trenutaka nakon uboda. Iako je hitna pomoć brzo stigla, M. M. je već pao u anafilaktički šok i izgubio svijest. Nije uspio preživjeti.

Iako se u ovakvim kritičnim situacijama životno ugroženoj osobi daju adrenalin, kortikosteroidi, kisik i intravenska nadoknada tekućine, nema jamstva za spas života.

Svaki čovjek drugačije reagira na ubod insekta, a većini osoba koja doživi ubod ovoga kukca ostane samo crvenilo oko mjesta uboda. Liječnici navode da je bitna prevencija i da je najbolje da se građanin podvrgne na kožni ili krvni test. Ako rezultati dokažu alergiju, osoba treba svakog mjeseca u idućih tri do pet godina primati injekcije kojima se stvara tolerancija na ubod.

Stršljen se smatra jednim od najopasnijih pčelinjih, ali i ljudskih neprijatelja u toplijem dijelu godine. Preporučljivo je da se stršljena u letu ili blizina njegovog gnijezda izbjegava, a ukoliko se i pronađe njegovo stanište blizu domova, najbolje je pozvati pomoć.

Hina