Ivan Bender može birati: 4,5 godina u Glini ili Zenici

zatvor, ivan bender, ubojstvo, silovanje, dileri, droga, policija, dodjela stanova, branitelji, manijak, policija, zatvor, otmica, akcija, taksa, pedofilija, silovanje, ivan bender, zatvor, zlouporaba položaja, silovanje, napad, sud, pljačka banke, Mostar, presuda, pucnjava, Sarajevo, pedofil, Livno, Tomislavgrad, ubojstvo, bjegunac, poticaj, Široki Brijeg, zatvor, vikend, pištolj, javni red i mir, narušavanje, ćatići, majka, sud, ubojstvo, grčka, Široki Brijeg, krađa, policija, crna kronika, poreč, pokušaj ubojstva, sdp h, Hrvatska, hrvatska vlast, zaduženost stanovništva, zaduženja, šverc, uhićenje, BIH, srpkinje, iznenađenje, Njemačka, izbjeglica, izbjeglice, Sarajevo, pucnjava, Mostar, napad, maloljetnik, lišen slobode

Tajnik Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić izjavio je sarajevskom Dnevnom avazu kako je zahtjev za upućivanje Bendera u pritvor stigao iz Općinskog suda Čapljina, te da je predmet, nakon kompletiranja, upućen Ministarstvu pravosuđa Hrvatske.

- Spis je poslan 16. lipnja. Predmet će iz Ministarstva biti upućen Županijskom sudu u Zagrebu, koji treba potvrditi presudu protiv Bendera i uputiti ga na izdržavanje kazne – rekao je Halilagić.

Bender živi u Zagrebu od 2006., gdje je pobjegao dva dana nakon što mu je Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio kaznu od 4,5 godina zatvora jer je kao direktor Federalnog zavoda MIO-a nezakonito prodao mostarski hotel “Ero”.

Presudu je krajem 2008. potvrdio i Ustavni sud BiH. BiH i Hrvatska su prije četiri mjeseca potpisale Izmijenjeni sporazum o međusobnom izvršenju sudskih odluka.

Zloporaba državljanstva

Podsjetimo, sporazum koji su početkom veljače ove godine potpisali naš ministar pravosuđa Ivan Šimonović i ministar pravde BiH Bariša Čolak unio je male, ali značajne promjene u mogućnostima međusobnog izvršavanja sudskih odluka u kaznenim stvarima.

Sporazum o izmjenama je iz već postojećeg Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka izbacio odredbu koja je do sada omogućavala zloporabu instituta dvojnog državljanstva.

Naime, u starom sporazumu, potpisanom prije 14 godina, pravomoćno osuđena osoba iz jedne zemlje mogla je odslužiti kaznu u drugoj, ali ako se osuđenik sam s tim usuglasi. U praksi je tih nekoliko riječi onemogućavalo hrvatskom pravosuđu da se domogne bjegunaca pred zakonom koji su zbog dvojnog državljanstva potražili utočište u BiH.

Zbog posjedovanja državljanstva zemlje u kojoj su se skrili, nisu bili podložni izručenju, a zbog sporne odredbe, nije ih se moglo ni prisilno smjestiti u zatvor. Izmjenom sporazuma, koja je potpisana ove godine, apsurdna odredba je izbrisana.

Pravomoćno osuđeni ne moraju dati svoj pristanak, nego nakon provedene propisane procedure mogu biti smješteni u kaznionicu na izdržavanja kazne u zemlji u kojoj su potražili utočište. Ako im se to ne sviđa, imaju još jedan izbor, a to je dobrovoljno se vratiti u državu u kojoj su pravomoćno osuđeni.

Kako se prigodom potpisivanja sporazuma slikovito izrazio Šimonović: “Mogu birati Zenicu ili Glinu.” Ako je riječ o osobi osuđenoj pred bosanskim sudom, Hrvatskoj se podnosi zahtjev za izvršenjem zatvorske kazne, i to Ministarstvu pravosuđa. Tada se provodi procedura priznanja presude i kada je ona okončana, nema zapreke da se pravomoćno osuđeni smjesti u najbliži zatvor.

U tu kategoriju, primjerice, spada riječki kirurg Ognjen Šimić koji je nakon presude za primanje mita potražio zaklon u BiH.
Glavaš i Petrović

Navedene izmjene riješile su pitanje pravomoćno osuđenih, ali je intencija da se dugoročno riješe i slučajevi bjegunaca nad kojima je u tijeku kazneni postupak. Za to bi trebalo potpisati međudržavni ugovor o izručenju vlastitih državljana pravosuđu druge države.

Ako dođe i do toga, riješit će se sporni slučajevi u koje spada i bijeg Branimira Glavaša, zatim zagrebačkog poduzetnika Blaža Petrovića, poduzetnika Joze Čurkovića te još niza javnosti nepoznatih osoba koje su se sklonile preko granice.

dnevni avaz