Branko Caratan: Napetosti će biti, ali rata ne

Izjavio je to na konferenciji "Pouke balkanskog konflikta: 20 godina kasnije", u organizaciji ruskoga državnog Sveučilišta za međunarodne odnose. Maslov, koji je u ruskome Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za zemlje bivše Jugoslavije, kazao je da u tim zemljama još uvijek postoje povoljni uvjeti za ekstremizam i separatizam, a do kraja nije odstranjena prijetnja destabilizacije regije, piše slobodna dalmacija.

Maslov nadalje smatra, a što je u suprotnosti s većinskim mišljenjem zapadnih analitičara, da to što su države zapadnog Balkana izabrale članstvo u EU-u kao svoj cilj nije jamstvo mira, nego naprotiv, da taj cilj, ako se umjetno forsira, može dovesti do zaoštravanja starih, osjetljivih problema.

Kao žarište i uzroke mogućih novih konflikata na Balkanu Maslov prvenstveno vidi BiH i Kosovo.

S njim se, pak, ne slaže dr. Branko Caratan, hrvatski politolog koji se dugo bavi politikom bivšeg SSSR-a i današnje Rusije.

On tvrdi da je moguć tek povremeni porast nacionalnih tenzija, usmjeren uglavnom na unutrašnjopolitičku borbu za vlast kao što je i ova aktualna situacija u vezi s najnovijim haaškim presudama, ali je nerealno očekivati nove oružane konflikte na prostoru bivše Jugoslavije.

Te tenzije mogu rezultirati usporavanjem i otežavanjem demokratske konsolidacije pojedinih zemalja u regiji, a u daljoj konsekvenciji i stvarati dodatne probleme u ostvarenju njihovih euroatlantskih ambicija.

- Povećane napetosti mogu se reflektirati i na zastoj u normalizaciji odnosa među državama koje su u nedavnoj prošlosti bile u ratnom konfliktu, ali za novi rat jednostavno nema potencijala. To ne bi dopustila ni međunarodna zajednica, i veći konflikti nisu mogući čak ni u BiH ni na Kosovu, koji predstavljaju dijelove regije s najviše neriješenih problema na planu međunacionalnih odnosa - smatra dr. Branko Caratan.

Njegov talijanski kolega, geopolitolog Carlo Pinzani, koji je često analizirao sukobe na Balkanu, ne odbacuje potpuno tezu ruskog diplomata te kaže:

- Ratovi u subsaharskoj Africi i oni na Balkanu slični su po tome što su kvantitativno ograničenog dometa, ali su kvalitativno apsolutni ratovi koji idu na potpuni poraz protivnika, pa čak i na njegov fizički nestanak. Razdoblje nakon hladnog rata otvorilo je novu eru sukoba među manjim državama koje nisu pod apsolutnom kontrolom dviju supersila kao nekada, a ti su sukobi vođeni iracionalnom i brutalnom etničkom mržnjom.

- Danas je nužan novi međunarodni pravni poredak koji bi efikasno spriječio sukobe među tim državama i sankcionirao nasilje. Udar NATO-a na Srbiju, iako je bio bez autorizacije UN-a, omogućio je da taj rat bude limitiran i da ne bude apsolutan te je u konačnici obeshrabrio nacionalizme - kaže talijanski analitičar.