ZDRAVSTVO U BiH Dobivamo li za uloženih 2,8 milijardi maraka adekvatnu uslugu?

Iako se i ranijih godina stidljivo najavljivala čini se kako bi Bosna i Hercegovina uistinu mogla krenuti ka reformi zdravstva kako bi žitelji imali kudikamo bolju uslugu ali da bi zadovoljni bili i uposlenici, kako uvjetima rada tako i plaćama. Naime, već se petnaestak godinama potiho priča ono što nje svima jasno – zdravstveni sustav je u popriličnom rasulu, nužne su promjene jer su žitelji iz godine u godinu sve nezadovoljni.

Naravno, nitko od bh. političkih elita nije se usudio krenuti u reforme (kao što je slučaj i u drugim područjima) nego je inicijativu povukla međunarodna zajednica, točnije Europska unija. Veleposlanik Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u BiH i specijalni i specijalni predstavnik EU u BiH, otkako je došao na novu funkciju posebno podcrtava ovu reformu kao jednu od ključnih.

– Pokrenuli smo jednu izuzetno važnu reformu, važnu za žitelje, riječ je o reformi zdravstva. Jako puno sredstava odlazi u zdravstvo, a usluga koja se dobiva zauzvrat nije odgovarajuća, kazao je prošlog tjedna Sattler.

Velika izdvajanja

On je u svom prvom obraćanju medijima nakon dolska u našu zemlju jasno poručio kako žitelji plaćaju u državnu blagajnu poprilično novca te očekuju da će dobiti nešto zauzvrat poput dobrog zdravstva. A kako je veleposlanik Sattler itekako u pravu svjedoče i podacima Agencije za statistiku BiH za 2017. godinu.

Tako podaci objavljeni u okviru “Nacionalnog zdravstvenog računa” pokazuju kako su ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2017. iznosili su dvije milijarde i 802 milijuna maraka. Nadalje, podaci pokazuju da su za šest godina troškovi u zdravstvu porasli za 280 milijuna maraka (prema podacima Agencije, u 2013. ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila dvije milijarde i 525 milijuna maraka).

– Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo financiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri financiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz izravnih izdataka domaćinstava, navodi se u dokumentu Agencije. U troškove zdravstvene administracije i zdravstvenog osiguranja u 2017., kako su naveli u Agenciji, nisu uključene donacije.

Dakle, s obzirom na značajno povećanje izdvajanja logično bi bilo da se i usluga podigla na značajno veću razini, ali to se u praski ne događa.

Socioekonomske reforme 2019.-2022.

Ovo je samo dio razloga zbog čega nam je nasušno potreba reforma zdravstva. To je prepoznato u popularno nazvanoj “Reformskoj agendi 2”, koju su usvojile entitetske vlade. Tako se navodi kako “raspoloživost financijskih sredstava nije ključno pitanje, jer su izdaci za zdravstvo kao postotak BDP-a najveći u regiji i izuzetno visoki za zemlju s nižim srednjim dohotkom. Bez obzira što su izravna izdvajanja i dalje visoka u odnosu na EU, kvaliteta zdravstvene zaštite nije na željenoj razini”.

– Oba entiteta će poduzeti hitne korake kako bi zaustavili rast neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru i ostvarili financijsku stabilnost, uključujući detaljno praćenje financijskih rezultata fondova i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa Svjetskom bankom, oba entiteta će izvršiti popis svih obaveza svojih zdravstvenih ustanova. Uspostavit će modele za rješavanje tih obaveza i mehanizama kako bi se spriječilo nagomilavanje novih zaostalih dugovanja. U narednom koraku, sustav trezorskog poslovanja će se proširiti na sve domove zdravlja i bolnice u RS, dok će FBiH početi raditi na uvođenju svog zdravstvenog sektora u trezorski sustav poslovanja.

Oba entiteta će poboljšati prikupljanje, analizu i distribuciju podataka o efikasnosti zdravstvenog sustava i uskladiti svoju infrastrukturu podataka u cilju osiguranja usporedivosti. Osim toga, osigurat će se adekvatno i održivo financiranje kako bi se olakšale reforme zdravstvene zaštite i osigurala efikasna uprava, kvaliteta i dostupnost javnog zdravstva ito za sve žitelje, uključujući marginalizirane kategorije društva. Za rješavanje pitanja dupliciranja usluga i povećanja efikasnosti, oba entiteta će poduzeti korake ka racionalizaciji i stvaranju efikasnije mreže usluga. FBiH će raditi na smanjenju neusklađenosti između županija kada je pitanju pokrivenost osiguranjem i kvaliteta pruženih usluga. Kako bi se povećala efikasnost i uštede fondova zdravstvenog osiguranja, oba entiteta u suradnji sa svojim lokalnim zajednicama i županijama u FBiH utvrdit će prostor za centralizirane nabavke lijekova, posebno za skuplje lijekove i veće količine lijekova, navodi se u dokumentu “Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022. godina”.