Završetak platformaške bruke-početak normalizacije bošnjačko-hrvatskih odnosa

Završetak platformaške bruke-početak normalizacije bošnjačko-hrvatskih odnosa
...formirale federalnu vlast gaženjem rezultata glasovanja Hrvata na izborima krajem 2010. godine.

Piše Pejo Gašparević, Dnevnik.ba

Predsjednici stranaka Zlatko Lagumdžija i Dragan Čović su obznanili da će rekonstruiranu federalnu vladu činiti dva HDZ-a, te SDP i Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH) Fahrudina Radončića. Iz buduće Vlade Federacije BiH, dakle, eliminira se SDA, HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak. To znači odumiranje „platformaške" vlasti u Federaciji BiH koja je bila formirana varanjem hrvatskog biračkog tijela jer su u nju bile instalirane stranke koje nemaju većinsku glasačku potporu Hrvata. Kratkom inventurom „platformaške" vlasti dolazi se do nepobitne spoznaje da je ona, načinom na koji je stvorena, srozala cjelokupne hrvatsko-bošnjačke odnose na najniže grane nakon rata. Uvrštavanjem pobjedničkih stranaka u hrvatskom biračkom tijelu u federalnu vlast stječu se predispozicije za zaustavljanje daljnjeg potkopavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa i njihovo relaksiranje. Bošnjačke stranke pod vodstvom SDP-a svojim odustajanjem od „platformaške" vlasti, koju su skupa s njima odanim medijima, tako strastveno branili, na poseban način priznaju vlastitu krivnju.

To ih baca u poziciju da se koliko toliko rehabilitiraju u očima većine Hrvata u BiH koje su na grub način pokušali politički uništiti ne priznajući im rezultate glasovanja. S druge strane i stranke s hrvatskim predznakom, a ponajprije dva HDZ-a, gašenjem platformaške vlasti gurnute su u šansu da se oslobode predodžbi o njegovanju bliskosti s političkom Banjom Lukom i navodnim zahlađenjem odnosa s političkim Sarajevom. Na taj je problem, početkom ove godine, sugestivno upozorio pomoćni biskup Vrhbosanski mons. Pero Sudar sljedećim riječima: „Za mene je najporaznija činjenica i za opstanak ove zemlje zastrašujuće saznanje da hrvatske političke predstavnike pred pomamom i sljepoćom bošnjačkih multietničkih partija na životu drži Dodik! Izvjesno je da će tako činiti samo dok mu to politički bude isplativo u borbi 'Banje Luke' protiv 'Sarajeva'. Kao da stanje Hrvata u Republici Srpskoj nije dostatan dokaz".

Nisu Hrvati u BiH izvrgnuti samo opasnosti upadanja u srpsko-Dodikove političke kandže, nego im slična nepogoda prijeti i od uguravanja u naručje bošnjačke političke hobotnice. Vrijednim se čini podsjetiti kako je upravo na takve zamke u vrijeme prošlogodišnjeg naleta „platformaške" vlasti upozorila Uprava Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ta je franjevačka Uprava istakinula da „neki članovi franjevačke zajednice, ugledni u društvu, u svom javnom djelovanju često minimiziraju političku važnost objektivno postojećeg problema nejednakopravnosti Hrvata". „Time se oni aktivno svrstavaju uz određene stranačke politike, kojima takvo njihovo držanje i odgovara. Iako poneseni možda i najčestitijim namjerama, oni na taj način sudjeluju u produbljavanju krize i lošeg političkog stanja u Federaciji i u BiH", upozorava se u izjavi što ju je potpisao provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran.

Upravo su nastupajuće okolnosti svrgavanja nametnute „platformaške" vlasti prilika da se slojevito hrvatsko nacionalno biće u BiH oslobodi i srpskog i bošnjačkog „zagrljaja" koji su, svaki na svoj način, pogubni za Hrvate. Umjesto glavinjanja po prosrpskim ili probošnjačkim stazama, Hrvatima je u BiH potrebno stjecanje samostalnijeg političkog djelovanja, u kojem bi bili tretirani kao partner a ne banjalučkosrpski ili sarajevskobošnjački plijen. Izbjegavanje upadanja u političke vrtloge koje dizajniraju vlastodršci RS-a i bošnjački čelnici jedan je od najgolemijih zadataka onih koji pretendiraju zastupati Hrvate-katolike u BiH. Stoga se čini prikladnim reći kako i sadašnje SDP-ovo postupanje, u kojem s političke pozornice miče SDA a na nju ustoličuje SBBBiH, tjera na oprez. Takvo se političko ponašanje ne može smatrati inspirativnim jer vlast se stječe izbornim rezultatima a ne nečijim individualnom, dakle SDP-ovom, voljom. Makar se, u ovom slučaju, radilo o unutarbošnjačkom „političkom ratu" između stranaka koje su gazile hrvatsko biračko opredjeljenje, Hrvati nemaju razloga likovati.

Filozofija „neka komšiji crkne krava", treba ustupiti mjesto životnoj školi - „meni je dobro ako je dobro i mojem komšiji". To u BiH u jednakoj mjeri vrijedi za Hrvate, Bošnjake, Srbe i sve druge građane. Neka u BiH trijumfira totalna korektnost i ravnopravnost!