Zašto Porezna uprava FBiH ne prihvaća sve elektroničke potpise?

Porezna uprava Federacije BiH oglasila se priopćenjem u cilju, kako navode, točnog informiranja javnosti o postupku pribavljanja certifikata za kvalificirani elektronički potpis (KEP), nakon navoda koji su se u posljednje vrijeme pojavili u vezi s ulogom Agencija IDDEEA i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Kako ističu iz Porezne uprave FBiH, u sklopu priprema za uvođenje kvalificiranog elektroničkog potpisa tijekom 2024. i 2025. godine u više su navrata upućivane inicijative za suradnju, omogućavanje integracije sustava i dobivanje testnih certifikata prema svim ovlaštenim ovjeriteljima u Bosni i Hercegovini. Među njima su bili Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Agencija IDDEEA, JP BH Pošta i Halcom.

Cilj navedenih inicijativa bio je prilagoditi informacijski sustav Porezne uprave FBiH i omogućiti pristup e-uslugama korištenjem kvalificiranih elektroničkih potpisa svih ovlaštenih ovjeritelja u BiH.

Porezna uprava FBiH navodi da je kroz dopise upućene navedenim institucijama, kao i prema Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Federalno ministarstvo financija i Vlada Federacije BiH, zatražila suglasnost i iskazala spremnost za integraciju informacijskih sustava radi korištenja svih kvalificiranih certifikata.

Međutim, nakon provedenih aktivnosti, spremnost za suradnju iskazala su samo dva ovlaštena ovjeritelja – JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Halcom d.d. Ljubljana – s kojima je u predviđenom roku integracija informacijskih sustava i realizirana.

Iz Porezne uprave FBiH dodatno pojašnjavaju da je, upravo zbog očekivane suradnje s UINO-om i Agencijom IDDEEA, početak primjene KEP-a za e-usluge u više navrata odgađan, budući da je Porezna uprava bila uvjeravana kako će i ta dva ovjeritelja omogućiti integraciju sustava na sigurnosno-tehničkoj razini.

S obzirom na to da od 5. siječnja 2026. godine započinje obveza podnošenja poreznih prijava isključivo elektroničkim putem uz korištenje kvalificirane elektroničke potvrde, sukladno Pravilniku o podnošenju poreznih prijava („Službene novine Federacije BiH“, broj 36/24), Porezna uprava Federacije BiH navodi kako je bila dužna poduzeti sve potrebne aktivnosti radi pravodobne provedbe sustava.

Na kraju poručuju kako Porezna uprava FBiH ostaje otvorena za suradnju sa svim nadležnim institucijama te za nastavak dijaloga s ciljem unapređenja digitalnih procesa i pružanja kvalitetnijih i učinkovitijih usluga poreznim obveznicima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Što je KEP?

KEP je kratica za kvalificirani elektronički potpis. Iako zvuči tehnički, riječ je o vrlo jednostavnom pojmu:
KEP je digitalni potpis koji ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis na papiru.

Drugim riječima, dokument potpisan KEP-om pred zakonom vrijedi isto kao da ste ga osobno potpisali kemijskom.

Kvalificirani elektronički potpis omogućuje da se brojne administrativne i poslovne radnje obave online, bez odlaska na šalter. Njime se može potpisivati i slati dokumente, podnositi zahtjeve institucijama i koristiti različite elektroničke usluge.

Za razliku od običnog elektroničkog potpisa, poput skeniranog potpisa ili klika na gumb, KEP:

potvrđuje identitet osobe koja potpisuje

jamči da dokument nije naknadno mijenjan

ima punu pravnu snagu

Zašto će KEP postati obvezan

KEP posljednjih mjeseci sve se češće spominje jer postaje nužan za ispunjavanje zakonskih obveza. U Federaciji BiH, od 5. siječnja 2026. godine, porezne prijave morat će se podnositi isključivo elektroničkim putem, uz korištenje kvalificiranog elektroničkog potpisa.

To znači da bez KEP-a više neće biti moguće ispuniti određene porezne i administrativne obveze.

Uvođenje KEP-a dio je šireg procesa digitalizacije javne uprave, koji provodi i Porezna uprava Federacije BiH, s ciljem smanjenja papirologije i ubrzanja postupaka.

Tko treba KEP

KEP će trebati:

poduzetnici i obrtnici

pravne osobe

knjigovodstveni servisi

ali i građani koji koriste elektroničke usluge institucija

Iako se u početku najviše odnosi na poslovne subjekte, s vremenom će KEP postati uobičajen alat u svakodnevnoj komunikaciji s državnim institucijama.

KEP mogu izdavati isključivo ovlašteni izdavatelji certifikata, koji ispunjavaju stroge sigurnosne i zakonske uvjete. Upravo oko prihvaćanja certifikata različitih izdavatelja posljednjih mjeseci vode se rasprave između institucija.

Iako je KEP za mnoge još uvijek novost, on je već standard u brojnim europskim zemljama. Cilj je da se što više administrativnih poslova obavlja brzo, sigurno i bez nepotrebnog čekanja.

Za mnoge građane i poduzetnike KEP će u narednom razdoblju prijeći iz tehničkog pojma u svakodnevnu potrebu.