Zašto očevi u Bosni i Hercegovini ne koriste rodiljni dopust?

Da očevi djeteta koriste pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust, u bosanskohercegovačkom društvenom i kulturnom kontekstu još se uvijek ne doživljava kao uobičajena praksa te često izaziva iznenađenje, kako u radnom okruženju, tako i u široj javnosti. Smatra to predsjednica Udruge Baby Steps Amila Tatarević, ističući da su razlozi za takvo stanje višestruki.

„Na temelju rada Udruge Baby Steps sa ženama i obiteljima, kao i kroz istraživanja vezana uz natalitet, možemo reći da se to pravo u praksi rijetko koristi, ali razlozi za to nisu jednostavni niti se mogu svesti isključivo na neinformiranost. Ona svakako postoji, ali nije presudan faktor“, kazala je Tatarević za Fenu.

Prema njezinim riječima, većina žena s kojima Udruga radi svjesno želi koristiti rodiljni dopust i biti uz dijete, često i po cijenu vlastite karijere ili profesionalnog napredovanja.

„To je osobni i vrijednosni izbor“, naglasila je.

Istodobno upozorava da postojeća zakonska rješenja podrazumijevaju da se rodiljni dopust „dijeli“, što u praksi znači da supružnici često nemaju realnu mogućnost da oba roditelja koriste puni opseg prava bez gubitaka, koji su najčešće na štetu majke.

„Sustav, dodatno, ženama ne nudi dovoljnu potporu ni nakon povratka na posao. Nedostatak fleksibilnosti, pritisci zbog pedijatrijskih bolovanja i nesigurnost zaposlenja nerijetko dovode do toga da žene napuštaju tržište rada“, istaknula je Tatarević.

U usporedbi sa zemljama koje bilježe veće sudjelovanje očeva, ključna razlika, kako navodi, nije u „zamjeni“ majke, nego u uvođenju posebnog, neprenosivog dopusta namijenjenog isključivo očevima.

„Takva rješenja postoje, primjerice, u Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Njemačkoj i Španjolskoj, gdje se upravo kroz poseban očev dio dopusta potiče ranije uključivanje očeva, bez umanjivanja prava majke“, kazala je.

Tatarević dodaje da je Baby Steps, u okviru analiza natalitetnih politika, zagovarao uvođenje kraćeg, posebnog rodiljnog dopusta za očeve kao mjeru koja bi dugoročno doprinijela boljoj ravnoteži u obitelji, uz puno uvažavanje činjenice da većina žena želi i odlučna je provesti vrijeme sa svojim djetetom.

Odredbom članka 62. Zakona o radu koji se primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je pravo na rodiljni dopust u trajanju od godinu dana, pri čemu to pravo prvenstveno pripada ženi, odnosno majci djeteta. Istodobno je predviđeno da rodiljni dopust može koristiti i radnik, odnosno otac djeteta, na način propisan Zakonom.

„Naime, u skladu s odredbama članka 62. stavaka 3. i 4. navedenog zakona, žena mora koristiti rodiljni dopust najmanje 42 dana nakon poroda, nakon čega pravo može koristiti i otac djeteta ako se roditelji o tome sporazume. Uvjet za korištenje tog prava jest da su oba roditelja u radnom odnosu, budući da je riječ o pravu iz radnog odnosa“, navode iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Istim zakonom propisano je da otac djeteta može koristiti rodiljni dopust i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može koristiti to pravo. U tim slučajevima dopust se može koristiti i prije isteka 42 dana od rođenja djeteta.

Ako otac koristi rodiljni dopust, sukladno članku 68. Zakona o radu, ima pravo na naknadu plaće koja se ostvaruje prema posebnim propisima, odnosno zakonima iz područja socijalne zaštite donesenima na kantonalnoj razini.

„S obzirom na to da se radi o kantonalnim propisima i da se pravo na naknadu ostvaruje na temelju zahtjeva koji se podnosi nadležnoj službi socijalne zaštite, ovo ministarstvo ne raspolaže podacima o omjeru u kojem navedeno pravo koriste očevi“, naglašavaju iz Ministarstva.

Tako u Kantonu Sarajevo rodiljni dopust u prosjeku koriste svega tri oca godišnje, najčešće u situacijama kada se majka mora ranije vratiti na posao.

„Osnova za ostvarivanje tog prava je Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom Kantona Sarajevo. Rodiljni dopust traje do godinu dana“, navode iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Usporedbe radi, u Republici Srpskoj otac djeteta može koristiti rodiljni dopust nakon isteka 60 dana od rođenja djeteta, dok je u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine to pravo uređeno jednako kao u Federaciji BiH, odnosno nakon isteka 42 dana od dana rođenja djeteta.