Amerika šefu Dodikovog ureda ublažila sankcije

Nakon što je ugledni američki medij The New York Times objavio dokument Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) u kojem se navodi da ova mjera ne znači skidanje Danijela Dragičevića s američke liste sankcija, nego privremeno dopuštanje osobnih transakcija, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da se radi o popuštanju mjera nakon što je Milorad Dodik prestao biti predsjednik. Upravo zbog Dodika, Dragičević je i završio na listi, kazao je Avdagić za Detektor.

„Sam Milorad Dodik, u svom slučaju, ako više nije predsjednik Republike Srpske i ako on i njegovi suradnici ne sudjeluju u podrivanju Daytonskog sporazuma, načelno imaju mogućnost da budu skinuti s liste, ali to je proces koji zahtijeva određeno dokazivanje“, pojasnio je on, dodajući kako je dokument još uvijek neslužben i da nije upoznat s razlozima odluke.

Avdagić objašnjava da lobiranje može, ali i ne mora biti razlog ovakve odluke, ističući da je Dragičević morao mukotrpno dokazivati razloge za ublažavanje sankcija.

„Mislim da lobiranje nije nemoguće, ali s druge strane postoji i formalni proces. Sankcionirana osoba angažira vlastite odvjetnike i sama pristupa s određenim argumentima kada nešto traži. Skidanje s liste sankcija znači da više ne postoji prepreka koja je ranije navedena kao razlog sankcioniranja“, rekao je Avdagić.

Danijel Dragičević nije odgovarao na pozive i upite novinara Detektora o navodima iz objave The New York Timesa o izdavanju privremene dozvole za transakcije. Prema podacima dostupnima na stranici Predsjednika Republike Srpske, on i dalje obnaša dužnost šefa Ureda predsjednika.

Dodik izgubio mandat predsjednika RS-a

Miloradu Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao je odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva, nakon što ga je Sud BiH u kolovozu pravomoćno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija. U međuvremenu mu je zatvorska kazna zamijenjena novčanom, a u RS-u su raspisani izbori za predsjednika entiteta u studenom. Za vršiteljicu dužnosti predložena je aktualna članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, o čijem će imenovanju Narodna skupština RS-a raspravljati u subotu.

Danijel Dragičević nalazi se na američkoj listi sankcija od siječnja 2025. jer je, prema navodima, po Dodikovoj direktivi sudjelovao u organiziranju i provođenju obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske prošle godine.

Tada su, osim njega, sankcionirani i Goran Filipović, Marko Gujančić, Siniša Karan, Rajko Kuzmanović, Dijana Milanković, Dalibor Panić, Goran Raković i Džerard Selman.

Prema objavljenom dokumentu, Dragičeviću su i dalje strogo zabranjene sve druge transakcije koje uključuju osobe pod sankcijama, prijenos blokirane imovine, uklanjanje novca s blokiranog računa te otvaranje naloga koji bi omogućili prijenos blokirane imovine.

Banjolučka novinarka i analitičarka Tanja Topić odluku OFAC-a vidi kao olakšavanje sankcija i pruženu ruku rukovodstvu Republike Srpske nakon velikih napora političkog vrha tog entiteta da utječe na skidanje Dodika, njegova sina Igora te Željke Cvijanović s liste sankcija.

„S obzirom na to koliko je novca poreznih obveznika RS-a dano za lobiranje, mislim da je ovo minimalan uspjeh, ekvivalentan uloženim sredstvima. To su privremene dozvole, ali se svakako može primijetiti određeno ‘otopljavanje’ odnosa između rukovodstva RS-a i SAD-a“, kazala je Topić.

Ona dodaje da Dragičević nije najistaknutija politička ličnost u RS-u kod koje se očekivalo ublažavanje sankcija u odnosu na uložena sredstva za lobiranje, ali da je odluka signal popuštanja kazni te da očekuje nastavak tog trenda prema vrhu RS-a.

Potrošene velike količine novca

The New York Times u tekstu navodi da privremeno ublažavanje sankcija protiv Dragičevića otvara sličnu mogućnost i za druge Dodikove bliske suradnike te da dolazi nakon znatnih iznosa koje je Dodik potrošio na lobiranje u SAD-u.

„Odvjetnički tim morao je biti uključen, vjerojatno i određeni oblik lobiranja. Ipak, sankcija nije ukinuta, nego privremeno obustavljena“, kazao je Avdagić, istaknuvši da se za više informacija mora pričekati službeno priopćenje OFAC-a.

Iz Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija nisu odgovorili na upit Detektora o objavljenom dokumentu i odluci o ublažavanju sankcija Dragičeviću.

Novinar Politike Boris Jakšić ne dijeli mišljenje da su politički odnosi, susreti i lobiranje povezani s ublažavanjem sankcija.

„To ima veze s biznisom i profitom. I u Beogradu su Aleksandar Vučić i mnoštvo pristaša klicali Trumpu, ali to njega nije spriječilo da uvede sankcije srpskoj naftnoj industriji. On nije čovjek sklon emotivnom pristupu vanjskoj politici. Ovaj potez ne treba tumačiti kao znak da će Dodiku biti ukinute sankcije“, rekao je Jakšić.

Trump sklon dogovorima

Jakšić objašnjava da je američki predsjednik sklon sklapanju dogovora – političkih i ekonomskih – čime se često hvali, zbog čega smatra da se i osobno može kriti iza ove odluke.

„Gdje god može sklopiti neki ‘deal’, budući da sebe opisuje kao majstora dogovora, to bi mogao biti motiv za ovu odluku“, kazao je Jakšić.

On nije upoznat čime se Dragičević konkretno bavi kako bi pronašao ekonomsku poveznicu za ublažavanje sankcija, ali smatra da se odluka može promatrati u širem kontekstu američke politike.

U članku The New York Timesa navode se detalji o iznosima koje je Dodik izdvojio, o čemu je ranije pisao Detektor, pozivajući se na bivšeg gradonačelnika New Yorka i bliskog suradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa Rudyja Giulianija te druge osobe bliske sadašnjoj američkoj administraciji.

Ove sankcije uvela je prethodna američka administracija krajem svog mandata, a Dodik od tada ulaže značajne napore i sredstva kako bi nova administracija ukinula te mjere.

Tanja Topić ublažavanje sankcija Dragičeviću vidi i kao političku priliku koju će vrh RS-a iskoristiti da se prikaže kao snažan faktor u državi, ali i na međunarodnoj sceni.

„Sasvim sigurno će ovo biti iskorišteno u propagandne svrhe – za daljnje spinanje i prikazivanje politike entitetskog vrha kao ispravne, te će se predstavljati kao veliki uspjeh jednog malog entiteta prema velikoj sili“, kazala je Topić.

Podsjetila je i na aktivnosti proslave Trumpove pobjede u RS-u, plaćanje lobističkih kuća te dovođenje američkih javnih osoba koje su „prodavale diplomatske vještine“, što sada vrh RS-a može prikazivati kao razlog ovog „uspjeha“.