Zašto aplikacija za usporedbu cijena u BiH mora koristiti GTIN?

Usporedba cijena

Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti aplikaciju za praćenje cijena osnovnih životnih namirnica – važan korak prema digitalizaciji tržišta i boljoj zaštiti potrošača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve pohvale idu Federalnom ministarstvu trgovine i Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske za ovu inicijativu.

No, da bi aplikacija bila doista funkcionalna i korisna, postavlja se ključno pitanje: na temelju čega će se proizvodi uspoređivati među različitim trgovinama – i na koji način?

U praksi se često događa da isti proizvod ima različit naziv, pakiranje ili opis ovisno o trgovačkom lancu. Bez standardiziranog i jedinstvenog identifikatora proizvoda, usporedba cijena među trgovcima može biti netočna, zbunjujuća i nepouzdana.

Zato je od presudne važnosti da se aplikacija temelji na GTIN-u (Global Trade Item Number) – standardiziranom barkodu koji identificira svaki proizvod, bez obzira na varijacije u nazivu ili izgledu.

GS1 Bosne i Hercegovine, organizacija nadležna za izdavanje i upravljanje GTIN standardom u našoj zemlji, već godinama upozorava da je uvođenje GTIN-a u zakonske okvire nužno za osiguranje točnosti, interoperabilnosti i transparentnosti podataka u maloprodaji.

„Bez GTIN-a nije moguće automatski i pouzdano uspoređivati proizvode različitih trgovaca. GTIN je temelj svake digitalne obrade podataka o proizvodima – od aplikacija za usporedbu cijena, preko sljedivosti i borbe protiv sive ekonomije, pa sve do e-fiskalizacije i pametnog tržišnog nadzora“, navode iz GS1 Bosne i Hercegovine.

Hrvatska – primjer dobre prakse

U susjednoj Hrvatskoj trgovci su zakonski obvezni svakodnevno objavljivati svoje cjenike u digitalnom formatu (.xml, .csv), s jasno definiranim podacima:

naziv i marka proizvoda

jedinica mjere

maloprodajna cijena i cijena po jedinici mjere

GTIN (barkod)

vrsta prodaje (redovna, akcijska, rasprodaja)

kategorija proizvoda

Ova praksa omogućuje izradu aplikacija koje u stvarnom vremenu prikazuju najniže cijene, prate kretanje cijena kroz vrijeme i potiču fer tržišno natjecanje. Rezultat? Bolje informirani potrošači, jača konkurencija i veće povjerenje u tržište.

BiH još uvijek bez zakonske obveze digitalne objave cijena

Za razliku od Hrvatske, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji zakonska obveza trgovaca da javno i digitalno objavljuju svoje cijene.

Tržišna konkurencija u velikoj mjeri i dalje ovisi o ručnom praćenju cijena – komercijalisti obilaze konkurenciju i potajno bilježe cijene. Ovakav sustav nije održiv u digitalnom dobu.

Ključno pitanje za donositelje odluka

Hoće li Federalno ministarstvo trgovine i Ministarstvo trgovine i turizma RS slijediti hrvatski primjer i:

zakonski obvezati trgovce na svakodnevnu objavu maloprodajnih cijena u digitalnom formatu,

propisati korištenje GTIN-a kao osnovnog identifikatora proizvoda?

Bez te obveze:

aplikacija neće imati pristup kvalitetnim i ažurnim podacima

tržište ostaje fragmentirano i neučinkovito

potrošači su uskraćeni za osnovno pravo – transparentnu i dostupnu informaciju

Vrijeme je za modernizaciju

Uvođenje zakonske obveze za svakodnevnu objavu cijena u digitalnom formatu, uz korištenje GTIN identifikatora, donijelo bi višestruke koristi:

Potrošačima – jednostavan pristup informacijama i bolju kontrolu potrošnje

Trgovcima – poštenu i transparentnu tržišnu utakmicu

Regulatorima – snažniji nadzor tržišta i učinkovitiju provedbu politika

Ova inicijativa zaslužuje punu podršku, ali i pozornost javnosti jer izravno utječe na svakodnevni život građana i zdravlje tržišta. Vrijeme je da se pitanje digitalne transparentnosti cijena u BiH premjesti iz sfere inicijativa u sferu konkretnih zakonskih rješenja.