Zakonom zaustaviti lažne Hrvate u BiH

"Moj kolega Razim i ja nismo se uspjeli dogovoriti tko će biti predsjednik Kluba (Hrvata). Zbog toga sebe predlažem da ja budem predsjednik i tražim da Skupština donese odluku o ovome". Rečenice koje je izrekao laburist Anel Šahinović iz Unsko-sanske županije postale su viralni hit i novi simbol "borbe za predstavljanje Hrvata" u BiH lažnim predstavljanjem, manipuliranjem kandidatima i izbornim inženjeringom, piše Večernji list BiH.

Naime, dvojica "Hrvata" - SDP-ovac Razim Halkić i laburist Anel Šahinović posvađali su se oko toga tko će biti u vodstvu Skupštine, a posve je sigurno kako će jedan od njih dvojice biti i izaslanik u hrvatskome klubu Doma naroda FBiH. Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak smatra kako treba zakonski urediti ovo pitanje.

Umjesto morala zakon

"Kada bi ljudi poštivali dobre običaje i moralne norme, to zapravo ne bi bilo ni pitanje i ne bi trebalo donositi zakone. Ali s obzirom na to da se neki ljudi ponašaju tako da im moral ili ponašanje nisu u prvom planu, onda u našem društvu i vremenu kojemu živimo moralo bi se to zakonski riješiti. Zbog svega drugog, čak i kada imamo zakonska rješenja, vrlo teško izlazimo na kraj jer je problem provedbe nekog zakona. Još veći problem - imamo pitanja koja nisu zakonski uređena", rekao je Čolak u izjavi za Večernjak. Po njemu, zakonom bi se moglo urediti da najmanje u razdoblju između dvaju popisa pučanstva osobe ne mogu mijenjati nacionalnost za političko predstavljanje. 
"Mislim da bi trebalo i to bi moglo dati odgovor (popis pučanstva) u određenim pitanjima, iako je Središnje izborno povjerenstvo praktično onemogućilo u jednome mandatu promjenu nacionalnosti. Očigledno, mi to moramo napraviti jer već sada imamo brojne, i to vrlo očite, zloporabe i manipulacije u političke svrhe. Mi smo zemlja s tri konstitutivna naroda i drugih građana i zato je bitno ovo pitanje urediti. Evidentno je da neki ljudi svjesno izigravaju zakon ili koriste rupe samo kako bi se dočepali pozicija u vlasti koje im jednostavno ne pripadaju. Oni su se zato izjasnili određene nacionalnosti, ne zato što se osjećaju Hrvatima", objasnio je Čolak. Nerkez Arifhodžić lažno se predstavljao Hrvatom kao veleposlanik Željka Komšića u Rimu, krajnje je upitno na koji je način Edim Fejzić "postao" Hrvat u federalnom Domu naroda... Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) ističe kako postoje najmanje tri motiva za manipuliranje nacionalnim izjašnjavanjem.

Građanska prijevara

Najprije, u pitanju je materijalna korist, uskraćivanje prava i mogućnosti obnašanja tih dužnosti pravim pripadnicima naroda kome su te dužnosti dodijeljene te njihovo prisvajanje od pripadnika drugog naroda, u pravilu većinskog u administrativno-teritorijalnoj jedinici na razini koje je konkretna dužnost definirana (entitet, županije, općina). 
"Treći je motiv konceptualno obesmišljavanje bilo kakve uloge nacionalne pripadnosti pri konstituiranju i funkcioniranju tijela vlasti i javnih službi te promocija "građanskog" načela po kojem je nacionalna pripadnost dužnosnika posve irelevantna", ocijenio je Sitarski nazvavši lažnim tezama i obmanama tvrdnje da je to slučaj u "demokratskom svijetu". 

Vecernji.ba