Vijesti

HBŽ gotovo dva desetljeća primjenjivala zakon koji više ne vrijedi

Vlada HBŽ brani novi Zakon o koncesijama, zastupnike koji ga nisu podržali nazvala politički neodgovornim osobama

M. Grabovac/Hercegovina.info
VLADA HBŽ KOncesije

Dan nakon što je Skupština Hercegbosanske županije s 16 glasova za usvojila novi Zakon o koncesijama, Vlada HBŽ oglasila se priopćenjem u kojem odluku dijela zastupnika koji zakon nisu podržali naziva politički neodgovornom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Usvajanjem Zakona, 16 zastupnika u Skupštini pokazalo je odgovoran i ozbiljan pristup, svjesni posljedica koje bi daljnje odgađanje imalo za Hercegbosansku županiju. Njihova potpora Zakonu potvrda je razumijevanja da ostavljanje ove oblasti bez zakonskog uređenja nije i ne može biti rješenje. Suprotno tome, političku neodgovornost pokazali su zastupnici koji nisu podržali Zakon. Neusvajanje Zakona značilo bi nastavak pravne nesigurnosti, izloženost sudskim sporovima i potencijalnu višemilijunsku štetu za županijski proračun“, stoji u priopćenju.

Zakon je usvojen na XII. sjednici Skupštine, a potporu su mu dali: Nikolina Mioč, Ivan Ivić, Stipan Šarac, Robert Bagarić, Ante Baković, Marija Bagarić i Stipo Galić iz HNP-a, Marija Šarac, Mladen Šarić i Jozo Ćosić iz HDZ-a 1990, Goran Broćeta i Nikola Materić iz SNSD-a, Hikmet Hodžić i Arif Kovačević iz SDA te Dragana Damjanović iz Srpskog jedinstva i Nikola Srdić iz Srpske sloge.

Dok izvršna vlast usvajanje zakona predstavlja kao „jedino odgovorno rješenje“ i iskorak prema pravnoj sigurnosti, dio građanskih inicijativa i mjesnih zajednica tvrdi da prijedlog ostavlja otvorena pitanja, od zaštite izvorišta do mogućnosti izravne dodjele koncesija bez suglasnosti lokalne zajednice.

U ranijem apelu koji su potpisali Aarhus centar u BiH, udruge građana više mjesnih zajednica te neformalne inicijative iz Tomislavgrada, Kupresa, Livna i drugih dijelova županije, navedeno je pet ključnih zamjerki.

Među njima se posebno izdvaja odredba prema kojoj Vlada može dodijeliti koncesiju i bez suglasnosti općinskog vijeća ako se ono u određenom roku ne izjasni. Potpisnici apela navode da se time izvršnoj vlasti daje mogućnost da sama procjenjuje jesu li interesi lokalne zajednice ugroženi, što, prema njihovu stajalištu, slabi ulogu lokalne samouprave.

Kao dodatne probleme istaknuli su ponovno omogućavanje izravne dodjele koncesija bez preciznog definiranja „iznimnih situacija“, nedostatak minimalno propisanih koncesijskih naknada za obnovljive izvore energije i mineralne sirovine te izostanak jasnih mjera zaštite stanovništva i izvorišta.

Jedna od primjedbi odnosi se i na, kako tvrde potpisnici apela, pokušaj retroaktivnog uređivanja odnosa u području koncesija.

„Predloženim tekstom pokušava se retroaktivno, čak 18 godina unazad, propisati i regulirati prava i obveze koncesionara te nadležnih upravnih tijela županije i općina. Takav pokušaj pravno je neodrživ i mogao bi rezultirati ponovnim osporavanjem zakona pred Ustavnim sudom“, navodi se u apelu.

Vlada, međutim, tvrdi da se zakonom ne „legaliziraju sve koncesije“, već se postojećim koncesionarima omogućuje „razumno i pravedno prijelazno razdoblje“ radi usklađivanja s novim okvirom.

No ostaje otvoreno pitanje: ako se ne legalizira postojeće stanje, što se točno usklađuje nakon gotovo dva desetljeća pravnog vakuuma na koji se sama Vlada sada poziva?

Izvršna vlast u priopćenju naglašava da bi neusvajanje zakona dovelo do sudskih sporova i potencijalne višemilijunske štete za proračun, dok kritičari upozoravaju da bi pojedine odredbe novog zakona mogle postati predmet pravnih osporavanja.

U svom priopćenju Vlada HBŽ navodi kako je izrada ovoga Zakona „predstavljala iznimno zahtjevan i složen posao, koji je odgovorno i temeljito provela suočena s pravnim vakuumom koji je trajao gotovo 18 godina“, ističući da je ponuđeno sustavno i održivo rješenje.

Prema službenim podacima Ministarstva gospodarstva, u Hercegbosanskoj županiji dodijeljeno je ukupno 55 koncesija, uključujući i one koje su kasnije raskinute.

Najveći broj koncesija dodijeljen je u mandatu Nediljka Rimca, njih 24, zatim u mandatu Branka Ivkovića 12, dok su u mandatima Draška Dalića i Ivana Jozića dodijeljene po dvije, odnosno jedna koncesija. U mandatima Ivana Vukadina, uključujući aktualni, potpisano je ukupno devet koncesijskih ugovora, dok je jedna koncesija dodijeljena i u razdoblju kada Vlada formalno nije bila formirana.

Drugim riječima, u razdoblju koje Vlada opisuje kao gotovo dva desetljeća pravnog vakuuma, koncesije su se dodjeljivale kontinuirano.

Ostaje otvoreno pitanje je li novi zakon pokušaj uređenja sustava ili naknadnog normiranja modela koji je već godinama funkcionirao bez jasnih pravila.

Rasprava o koncesijama u Hercegbosanskoj županiji očito nije završena. Hoće li novi zakon donijeti stabilniji i transparentniji sustav ili otvoriti nova pravna pitanja, pokazat će njegova primjena.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Vlada HBŽ Hercegbosanska županija gospodarstvo Zakon o koncesijama koncesije lokalna zajednica pravna sigurnost pravni sporovi
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci