Više od pola milijuna KM godišnje za savjetnike: 'To je nagrađivanje stranačkih ljudi, rodbine i prijatelja'

Više od godinu dana savjetnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine Marija Ćosić istodobno je obnašala dvije javne funkcije. Nakon što je sankcionirana zbog sukoba interesa, dužna je do 28. ožujka podnijeti ostavku na jednu od njih.

Ćosić je od 2022. godine šefica kabineta predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, dok je u prosincu 2024. preuzela mandat vijećnice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u Općinskom vijeću Busovača, u središnjoj Bosni.

Pozivajući se na državni zakon prema kojem dužnosnici i njihovi savjetnici mogu obnašati samo jednu javnu funkciju, Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH početkom ožujka izreklo joj je novčanu kaznu i zatražilo da podnese ostavku.

Dvadesetak dana nakon odluke, Ćosić se i dalje službeno vodi na obje funkcije, prema podacima na mrežnim stranicama institucija. Na upite Radija Slobodna Europa za razgovor o odluci Povjerenstva nije odgovorila.

Predsjedateljica Povjerenstva Ilma Mehić Jusufbašić navela je u odgovoru za RSE da Povjerenstvo nema informaciju je li Ćosić u međuvremenu podnijela ostavku.

Ćosić je jedna od 15 savjetnika angažiranih u kabinetima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, prema podacima iz ovogodišnjeg parlamentarnog izvješća.

Njihova mjesečna plaća, s uključenom naknadom za topli obrok, prelazi 3.000 maraka (oko 1.500 eura).

To znači da se iz državnog proračuna samo za njihove plaće godišnje izdvaja više od pola milijuna maraka (oko 250 tisuća eura). Taj trošak dodatno raste kada se dodaju ostale naknade, poput onih za topli obrok, stanovanje, putovanja i rad u povjerenstvima.

Istodobno, u BiH, u kojoj je prema službenim evidencijama nezaposleno više od 300.000 osoba, prosječna plaća iznosi nešto više od 1.600 maraka (oko 800 eura).

Zbog obnašanja dvostrukih funkcija, na poziciji savjetnice u Parlamentu BiH i vijećnice u općinskom vijeću, prijavu protiv Ćosić u srpnju prošle godine podnijela je organizacija Transparency International (TI) BiH.

Odluka kojom je utvrđen sukob interesa donesena je tek nakon višemjesečnog izostanka konsenzusa među članovima Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH.

Damjan Ožegović iz organizacije TI BiH kazao je za RSE da nema informacija o daljnjim koracima te da postoji zabrinutost da bi sve moglo završiti na novčanoj sankciji u iznosu od 5.000 maraka (2.500 eura).

"Vodile su se polemike u Povjerenstvu o tome je li vijećnički mandat na puno radno vrijeme ili ne, ali sukob interesa ne može se svoditi na primanje plaće. Oni koji obnašaju dvostruke funkcije mogu ih koristiti za osobnu korist ili za političku, stranačku i drugu korist", kazao je.

Zakon omogućuje pokretanje postupka ako nositelj javne funkcije ne postupi po odluci Povjerenstva. U tom slučaju Povjerenstvo u roku od 15 dana pokreće postupak za utvrđivanje povrede zakonskih odredbi, ali nije precizirano koje se mjere pritom izriču.

Zapošljavanje savjetnika

Zbog složene strukture vlasti, BiH spada među države s brojnom i skupom administracijom, dok se godinama bori provesti reformu javne uprave, kao jedan od uvjeta na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

BiH nema jedinstveni registar zaposlenih u javnoj upravi, koja se u izvješćima međunarodnih institucija opisuje kao glomazna i neučinkovita.

Osim državnih službenika koji se zapošljavaju putem javnih natječaja, propisi omogućuju imenovanje savjetnika u institucijama na svim razinama vlasti – od državne, preko entitetskih i županijskih, do lokalne.

Savjetnici, prema domaćim propisima, ne spadaju u državne službenike, već ih bez natječaja imenuju izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija.

To znači da ih imaju članovi Predsjedništva BiH, državni, entitetski i županijski premijeri i ministri, entitetski predsjednici i potpredsjednici, rukovodstva parlamenata i skupština na svim razinama, kao i čelnici gradova i općina.

Mogu biti angažirani najduže koliko traje mandat dužnosnika koji su ih imenovali, bez obveze raspisivanja natječaja, a njihove plaće i drugi benefiti iz proračuna razlikuju se ovisno o razini vlasti.

Tko ima najviše savjetnika?

Među najbrojnijima je kabinet člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Uz šefa kabineta, Bećirović ima osam savjetnika, prema podacima s mrežne stranice Predsjedništva BiH.

Na upit RSE o njihovom radnom statusu, iz Bećirovićeva kabineta naveli su da "imaju jasno definiran radni status u skladu s relevantnim propisima i odlukama koje uređuju organizaciju i rad Predsjedništva BiH".

Šef kabineta Alija Kožljak naveo je i da je "popunjen manji broj savjetnika nego što je predviđeno važećim aktima Predsjedništva BiH", u koje RSE nije imao uvid.

"Radi cjelovitije slike i objektivnog informiranja, važno je naglasiti da kabineti druga dva člana Predsjedništva BiH imaju veći broj savjetnika od Bećirovića", naveo je u odgovoru za RSE.

Prema dostupnim podacima, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, uz šefa kabineta, ima četiri savjetnika, dok podatak o broju savjetnika trećeg člana, Željka Komšića, nije javno objavljen.

Većina institucija na svim razinama vlasti u BiH kojima se RSE obratio sa zahtjevom za dostavu podataka o savjetnicima nije odgovorila. Odgovori su stigli iz nekoliko ministarstava u Vladi Federacije BiH, iz kojih proizlazi da imaju uglavnom između jednog i tri savjetnika.

Prema entitetskim propisima, savjetnici uz plaće ostvaruju pravo na naknadu za topli obrok, odvojeni život od obitelji, troškove smještaja u mjestu rada, kao i prijevoz do mjesta prebivališta obitelji četiri puta mjesečno.

Ekonomistica i bivša ministrica financija Republike Srpske Svetlana Cenić kazala je za RSE da se savjetničke pozicije u BiH često koriste za zbrinjavanje stranačkih kadrova, bez jasnih kriterija i mjerila učinkovitosti rada.

"To je zbrinjavanje i nagrađivanje stranačkih ljudi, rodbine i prijatelja. Dobar savjetnik je rijetkost i on govori šefu sa stručnog aspekta ono što jest, a ne ono što bi šef htio čuti. Postoje neki pravilnici o unutarnjoj organizaciji, ali oni se mijenjaju kako kome odgovara", kazala je Cenić.

BiH nema jedinstven propis koji precizira njihov angažman i ograničava broj, pa je to pitanje uređeno pravilnicima i drugim aktima pojedinačno na razini institucija.

Institucije vlasti entiteta Republika Srpska nisu odgovorile na upit RSE koji se odnosi na savjetnike i benefite koji su im omogućeni.

No, na njihov veliki broj upozoravano je prethodnih godina u revizorskim izvješćima. Prema izvješću Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2021. godinu, u Uredu predsjednika RS bilo je angažirano 16 savjetnika, u vrijeme dok je entitetska predsjednica bila Željka Cvijanović.

Savjetnici i u županijama

Pravo imenovanja savjetnika imaju i članovi vlada i rukovodstva skupština u deset županija u Federaciji BiH.

Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojske županije Sanja Renić prošle je godine problematizirala troškove savjetnika u Vladi tog kantona u središnjoj Bosni.

Navela je da, prema njezinim saznanjima, 11 savjetnika godišnje košta više od 380.000 maraka (oko 190.000 eura), bez dodatnih naknada poput toplog obroka, prijevoza i drugih troškova.

Renić je ove godine ponovno zatražila detaljan pregled troškova za savjetnike angažirane po ministarstvima.

"Od tada se situacija promijenila. Povećavala im se i plaća pa su i troškovi sada veći. Tražila sam informacije da vidim druge naknade. Tu su upravni odbori, rad u povjerenstvima. Nije rijedak slučaj da oni poslije završavaju na nekim direktorskim pozicijama", kazala je za RSE.

Politički savjetnici postoje i u institucijama vlasti u zemljama regije i EU, ali se BiH, prema izvješćima međunarodnih institucija, izdvaja zbog složene strukture vlasti, nedostatka koordinacije i neujednačene primjene propisa između različitih razina.

U izvješćima SIGMA-e, zajedničke inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i EU, upozorava se i na problem političkog utjecaja na zapošljavanje te ograničenu profesionalizaciju javne uprave.

Prema načelima javne uprave koje razvija ta inicijativa, prostor za politička imenovanja treba biti ograničen kako bi se osigurala profesionalnost i stabilnost javne uprave.

Europska komisija u izvješćima o napretku BiH također upozorava da je javna uprava politizirana te da zapošljavanje nije zasnovano na jasnim kriterijima.

Prema ranijim izvješćima EU, između 17 i 19 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, dok Svjetska banka procjenjuje da plaće u javnom sektoru iznose u prosjeku 11,6 posto bruto domaćeg proizvoda.