Vareš, koncesije i šutnja institucija: Ignorira li Zeničko-dobojski kanton zabranu raspolaganja državnom imovinom?

„Tri godine unatrag upozoravamo da državnom imovinom može raspolagati isključivo država, a ne entiteti, županije i općine. Kao što je to slučaj u entitetu Republika Srpska, i vlasti Federacije BiH – konkretno u ovom slučaju Zeničko-dobojski županija (ZDK) – ignoriraju zabranu raspolaganja državnom imovinom...“, izjavila je za portal Odgovorno.ba ekološka aktivistica iz Kaknja Hajrija Čobo.

U Proračunu Zeničko-dobojskog županijaa za 2025. godinu planirano je 3,35 milijuna KM prihoda od koncesijskih naknada, od čega je najveći dio – 2,5 milijuna KM – namijenjen općinama i gradovima. županija ima javno dostupan Izvod iz Registra ugovora o koncesijama pri Ministarstvu za gospodarstvo, ali su podaci posljednji put ažurirani 2022. godine.

Posljednji dostupni podaci iz registra navode da je zaključenjem s 31. prosincem 2023. bilo aktivno ukupno 23 ugovora s koncesionarima, dok je, prema informaciji Vlade ZDK iz srpnja prošle godine, zaključen još jedan ugovor, a njih jedanaest je u postupku.

„Tri godine unatrag upozoravamo da državnom imovinom može raspolagati isključivo država, a ne entiteti, županije i općine. Nezakonito se raspolaže tuđom, državnom imovinom, bez ikakvih ovlasti. Tvrdili smo da nije bilo suglasnost Komisije za utvrđivanje javnog interesa ZDK za dodjelu koncesija, a Ustavni sud BiH je u svim presudama jasan po pitanju raspolaganja državnom imovinom“, ponavlja Čobo, dodajući kako su te podatke dostavili i za travanjsko zasjedanje Tajništva Bernske konvencije pri Vijeću Europe, vezano za tužbu aktivista o nezakonitom raspolaganju državnom imovinom za pripremu i otvaranje rudnika „Rupice“ u Varešu.

Kao odgovor, Tajništvo je u svojoj odluci od 14. svibnja 2025. izrazilo zabrinutost zbog očitog neprovođenja sudskih odluka i pozvalo vlasti BiH da provedu odluku Ustavnog suda od 11. srpnja 2024. godine, kojom je odluka Vlade FBiH o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenoj upotrebi šumskog zemljišta za druge svrhe proglašena ništavnom. Naloženo je poništenje svih povezanih odluka te redovito izvještavanje Tajništva o mjerama koje se poduzimaju radi provedbe te odluke.

Kada je riječ o koncesijama u ZDK, otvoreno je pitanje zakonitosti svih dodijeljenih koncesija, a ono je formalizirano kroz zastupnička pitanja u Skupštini ZDK. Pitanja su upućena Ministarstvu za gospodarstvo ZDK, ali i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije te Vijeću ministara BiH.

Upitano je, među ostalim, donosi li Komisija za utvrđivanje javnog interesa odluke o javnom interesu nad državnom imovinom u ZDK te pribavlja li se pritom suglasnost Vijeća ministara BiH i Komisije za državnu imovinu BiH – budući da se koncesije za istraživanje i eksploataciju u suštini odnose na državnu imovinu kojom ni ZDK ni Federacija nemaju pravo samostalno raspolagati bez državne suglasnost.

Zastupnica u Skupštini ZDK Sanja Renić dodatno je zatražila od Ministarstva odgovor na pitanje je li ijedna koncesija u ZDK dodijeljena uz suglasnost države, odnosno titulara državne imovine. Također je, više kao konstataciju, pitala jesu li koncesije dodijeljene protivno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.

U odgovoru Ministarstva za gospodarstvo ZDK, u koji je portal imao uvid, navodi se da se koncesije dodjeljuju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Postupak počinje suglasnošću općinskih i gradskih vijeća, nakon čega Ministarstvo imenuje Komisiju za utvrđivanje javnog interesa. Potom slijedi javni poziv, evaluacija ponuda i odluka o dodjeli koncesije, a konačni ugovor potpisuje ministar uz prethodno mišljenje pravobraniteljstva. Nigdje se ne spominje pribavljanje suglasnost državnih tijela, čime se indirektno priznaje da se državnom imovinom raspolaže bez suglasnost države.

Zastupnica Renić dobila je i odgovor Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, posebno za slučaj koncesionara Adriatic Metals u Varešu, koji upravlja rudnikom „Rupice“ (olovo, cink, barit). Pitala je je li Ministarstvo imalo suglasnost Komisije za državnu imovinu i Vijeća ministara za izdavanje dozvola, s obzirom na to da se koncesija odnosi na oko 7.500 hektara državnog šumskog zemljišta i podzemnih resursa.

Ministarstvo je odgovorilo da su svi dokumenti prikupljeni sukladno Zakonu o geološkim istraživanjima, ali da se suglasnost državnih tijela nije tražila jer to nije bilo propisano kao obveza. Isto se navodi i za Zakon o rudarstvu.

Na upit prema Vijeću ministara BiH – jesu li ikada izdali suglasnost ili donijeli odluku o izuzeću od zabrane raspolaganja državnom imovinom – odgovor još nije stigao.

„Izmjenama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koje je 2022. donio visoki predstavnik, jasno je propisano da, bez obzira na bilo koji drugi zakon, državnom imovinom može raspolagati isključivo država BiH. Više je nego očito da naše vlasti djeluju protivno Ustavu i odlukama visokog predstavnika“, zaključuje aktivistica Hajrija Čobo.