Valentin Inzko stavovima otvoreno pogoduje bošnjačkoj političkoj eliti

Zadnji u nizu je nastup na BHT-u i njegove izjave tom prigodom, na koje jednostavno moramo reagirati.

Inzko mora shvatiti kako se Hrvati ne osjećaju neravnopravni. Hrvatima u BiH nije potreban psiholog za analiziranje unutarnjeg duševnog stanja. Hrvati su činjenično ustavno-zakonski neravnopravan narod u BiH. To je pokazao i Ustavni sud prigodom odlučivanja po apelaciji Bože Ljubića, a to svakodnevno pokazuje i cjelokupna bošnjačka političko medijska scena ucjenama i pritiscima na Središnje izborno povjerenstvo i Ustavni sud, otvoreno prijeteći nasiljem ukoliko ove institucije budu radile u skladu sa zakonom i Ustavom.

Sve te stranke jednoglasno ovih dana tvrde kako se pri implementaciji izbornih rezultata mora poštovati popis stanovništva iz 1991., kako stoji u Ustavu Federacije. S druge strane, u većinski bošnjačkim teritorijama kada se radi o bošnjačkim političkim interesima, inzistiraju na popisu iz 2013. Kako to izgleda, pogledajmo u praksi:
Općina Srebrenik je na popisu 1991. imala 74,6% Bošnjaka, 6,7% Hrvata, 13% Srba. Na popisu 2013. je imala 90,6% Bošnjaka, 5% Hrvata i 3,4% Srba. Po Ustavu Federacije predsjedavajući vijeća ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao i izabrani načelnik, izuzev u općinama u kojima jedan narod čini više od 80% stanovnika.

Na konstituirajućoj sjednici općinskog vijeća 19.11.2016. bira se predsjedavajući vijeća između Bošnjaka Ibrahima Zukuća iz SDA i Hrvata Ante Markovića, neovisnog kandidata. Tajnik vijeća izričito govori: „posljednji popis je bio 2013. i objavljen je u Službenom glasniku 16.08.2016.. Po njemu u općini Srebrenik ima 90,6% Bošnjaka, tako da ne postoji ustavna obveza da ne mogu načelnik i predsjedavajući vijeća biti iz istog konstitutivnog naroda." Naravno, Ante Marković, Hrvat, ne biva izabran za predsjedavajućeg, i to apsolutnom većinom vijećnika. Toliko o dosljednosti bošnjačke politike. Toliko o „osjećaju neravnopravnosti".

Vratimo se Inzku. Visoki predstavnik međunarodne zajednice ne može govoriti o suverenosti BiH, jer je njegova funkcija dokaz da ova zemlja nije ni po kojem kriteriju suverena.

Dalje, Inzko govori kako je „Čović izabran po istom zakonu kao i Komšić, te je izbor Komšića korektan, jer on odgovara cijeloj zemlji, iako je izabran u jednom entitetu". Ovdje je Inzko iznio cijeli jedan niz neistina. Izborni zakon 2014. nije identičan izbornom zakonu 2018., jer su određene stavke tog zakona izbrisane odlukom Ustavnog suda. Te stavke se tiču konkretno načela konstitutivnosti. Izbor Željka Komšića jeste po zakonu, ali je izbor Komšića rezultat gaženja tog istog načela konstitutivnosti, jer je on nametnut glasovima bošnjačkog naroda. Također, Član Predsjedništva ne odgovara cijeloj zemlji, nego narodu koji ga je izabrao, a dokaz tome je ustavna odredba po kojoj „Član Predsjedništva može proglasiti destruktivnom po vitalni interes, na način da tu odluku uputi bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član Domu naroda Federacije". Ako je izbor Komšića „korektan", kome će se on obraćati? Hrvatskim delegatima neće, jer hrvatski delegati, na osnovu odluke Predsjedništva HNS-a, ne priznaju njega kao hrvatskog člana Predsjedništva.

Valenin Inzko se svojim izjavama i licemjernim stavovima otvoreno politički svrstava i pogoduje samovolji, nasilju i licemjerstvu bošnjačkog političkog establišmenta, čime uvelike doprinosi političkoj nestabilnosti i generiranju krize. Po tko zna koji put pozivamo veleposlanike zemalja PIC-a da profesionalno i temeljito ispitaju angažman Valentina Inzka, te ako on samostalno ne odstupi radi toga što je glavni izvor nestabilnosti u BiH, da oni učine potrebne aktivnosti prema Vijeću sigurnosti UN-a kako bi ga se smijenilo.
HRS