USTAVNI SUD ODLUČUJE MOGU LI ČASNE SESTRE RADITI: Sestra Katović: Ako treba, idem i do Strassbourga

USTAVNI SUD ODLUČUJE MOGU LI ČASNE SESTRE RADITI: Sestra Katović: Ako treba, idem i do Strassbourga

... u slučaju njezinog neimenovanja na mjesto ravnateljice glamočkog vrtića, da bi Vrhovni sud FBiH odbacio presudu, ovih dana svoju borbu nastavlja pred Ustavnim sudom BiH.

Iako se radi o osobi s visokom stručnom spremom, potrebnom diplomom i svim uvjetima te iako je bila jedina koja se prijavila na ovo radno mjesto, njezina agonija traje još od 2008. godine od kada je općinske vlasti u Glamoču jednostavno ne žele potvrditi za ravnateljicu. Vrijedno je spomenuti kako su sestru Katović podržali i Vijeće roditelja u kojem sjede predstavnici sva tri naroda te kako je zapravo tu istu funkciju obavljala godinama unatrag.
Općina je po isteku njezinog mandata raspisala natječaj za koji je sestra bila jedini kandidat sa svim potrebnim kvalifikacijama, no do imenovanja nije došlo zbog protivljenja u Općinskom vijeću nakon čega dolazi do početka pravne borbe čiji epilog još uvijek nemamo.

Općinsko vijeće blokira

- Ako bude trebalo, ja sam spremna ići i do Europskog suda za ljudska prava, kategorična je i odlučna sestra Katović, koja je u razgovoru za naš list kazala i kako joj principi ne dopuštaju odustajanje, jer Ustav BiH i svi zakoni jamče da može raditi svoj posao ako ima sve potrebne kvalifikacije bez obzira na naciju i vjeru.
Dodatnu joj snagu daje i činjenica da joj kao redovnici niti jedno zakonsko rješenje ne ograničava rad u ustanovama kao što su vrtići. Od početka slučaja sestra je pokušavala shvatiti o čemu se zapravo radi, na sluteći da će svoja prava morati tražiti na sudu upravo zbog odore koju nosi.
Nakon raspisanog natječaja na koji se jedina javila i imala sve potrebne kvalifikacije te nakon što ju je Upravno vijeće ustanove prihvatilo i imenovalo, zatražena je suglasnost
Općinskog vijeća koje je samo trebalo potvrditi izbor. Upravno vijeće je tada i zaključilo kako sestru sve do izjašnjavanja Općinskog vijeća imenuju ravnateljicom.
- Međutim, Općinsko vijeće nikada na dnevni red nije stavilo tu točku, navela je sestra Katović, kazavši kako od tada ona nastavlja raditi i boriti se ne samo za svoja, već i prava ostalih zaposlenih u vrtiću kojima su vlasti dužne neisplaćene plaće.
To joj je bio i ključni motiv da započne sudskim putem tražiti svoja Ustavom i zakonima zajamčena prava te je 2011. godine podnijela tužbu radi utvrđivanja diskriminacije.
- Možda načelnik osobno nema ništa protiv mene, ali njegova stranka vjerojatno ima, naglasila je sestra Katović.

Prihvaćena pa odbijena

U međuvremenu, Općinski sud u Livnu je utvrdio da je redovnica Martina Janja Katović žrtva diskriminacije na osnovi toga što je redovnica te je naloženo da Općina Glamoč potvrdi imenovanje tužiteljice za ravnateljicu vrtića "Leptirići". U siječnju 2013. godine, Županijski sud u Livnu potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Livnu, kojom je utvrdio da je sestra Jana bila žrtva diskriminacije.
No, u srpnju prošle godine Vrhovni sud FBiH donosi presudu kojom se uvažava revizija Općine Glamoč i preinačavaju se presude Općinskog i Županijskog suda u Livnu, na način da se odbija tužba Janje Martine Katović. U obrazloženju presude se navodi da nema dokaza da je tužiteljica Janja Martina Katović žrtva diskriminacije zbog toga što je redovnica.
Stručnjaci koji se bave zaštitom ljudskih prava, koji su analizirali presudu Vrhovnog suda FBiH, istu su nazvali posljedicom pogrešne logike dokazivanja u postupcima diskriminacije. No, tu nije epilog budući da je sada predmet na Ustavnom sudu BiH.

Roditelji su fer

Igra sudbine dovela je časnu sestru Janju Martinu Katović u Glamoč, nacionalno izmiješanu sredinu, a samim tim i prostor na kojem je veći izazov za raditi budući da se mora voditi računa o problemima s kojima se suočavaju sva tri naroda. Ona se pokazala upravo kao idealan odabir budući da se odmah postavila s velikom dozom razumijevanja i balansa prema svakom djetetu, neovisno o naciji i vjeri.
Njezine časne sestre u ratu su protjerane iz Banje Luke te su mjesto za život i rad našle u Glamoču. Poslijeratna obnova dovela je i do otvaranja vrtića, no u početku rada je određenih zastoja budući da nisu imali kompetentnu osobu te su tadašnje općinske vlasti provele anketu među roditeljima bi li imali išta protiv da časna sestra vodi jednu takvu ustanovu. Ljudi su se pozitivno izjasnili te su općinske vlasti tada tražile sestru Katović.
S roditeljima u ovih 15 godina, kaže, nikada nije imala problema.
- Ljudi su maksimalno fer prema meni, ne smeta im odora, možda im je čak i lakše, jer sam ja sam poput tampon zone prema svima, prihvaćam sve, balansiram. Zamislite, mnogo puta sam čula kako neki ne bi dali svoje dijete ako bi Srpkinja vodila posao. Ne shvaćam zašto je to bitno, ako ta Srpkinja radi posao kako treba. Ja sam, primjerice, prezadovoljna svojom kuharicom jer je dobra kao čovjek, radi posao izvanredno. Imam tetu Srpkinju. Pa zar ljudima mora pisati na čelu tko je i što je, naglasila je sestra Katović.
No, ljudi su vjerojatno u strahu, pa i od gubitka posla, pa tako postoji primjer nekih roditelja koji redovito dovode svoju djecu u vrtić, ali na Općinskom vijeću dižu ruku protiv izvješća o radu vrtića.
Općina im također, upozorava ona, duguje plaće i to čak od 2003. godine kada je donesena obavijest o skidanju s platne liste. Jedini način za dobivanje zarađenog su tužbe, pa se tako korak po korak sudskim putem naplaćuju primanja, a zanimljivo je kako je pokojni federalni premijer Ahmet Hadžipašić imao sluha i jedno vrijeme uspio financijski pomoći ustanovi.
U međuvremenu sestra i dalje na sve strane pokušava dobiti pomoć za spašavanje vrtića i zadržavanje zaposlenih u njemu, ali i djece koja, neovisno o naciji i vjeri, na jednom mjestu uče kako poštovati različitosti. Takvo što u mjestu kao što je Glamoč, složit će se većina, ipak je nešto najvrjednije.

Komentar Centra za društvena istraživanja Analitika
Opasan presedan

Komentar na presudu Vrhovnog suda u kojem se ukazuje na pogrešku logiku kojom se služio taj sud objavljen je na web stranici Centra za društvena istraživanja Analitika koji u partnerstvu s Mediacentrom Sarajevo, Prava za sve i Vaša prava BiH od kolovoza 2014. godine implementira projekt "Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva protiv diskriminacije".
Naime, prema interpretaciji Vrhovnog suda Federacije BiH, sestra Katović nije mogla biti diskriminirana jer je bila jedini kandidat za posao. No, autorica Aleksandra Ivanković-Tamamović ukazuje na pogrešnu primjenu pravila o dokazivanju diskriminacije u ovom postupku, s naglaskom na pogrešno tumačenje komparatora u antidiskriminacijskim predmetima. Ova presuda uspostavlja opasan presedan, koji otvara prostor poslodavcima da otvoreno diskriminiraju ako pred sobom imaju samo jednog kandidata ili čak nekoliko kandidata koji imaju zajedničku ključnu karakteristiku, na osnovi koje se diskriminira, upozorila je Ivanković-Tamamović, kazavši kako je bilo je potpuno demoralizirajuće vidjeti da je Vrhovni sud potom potpuno pogrešno interpretirao pravila zaštite od diskriminacije i time na cjelokupnom pravnom prostoru Federacije doveo u opasnost sve one sitne napretke koji su u oblasti zaštite od diskriminacije s teškom mukom postignuti u proteklih dvadesetak godina.
- Izjava koja ukazuje na to da je odbijanje prijave jedinog kandidata za radno mjesto, koji pri tome zadovoljava sve uvjete natječaja, bilo zasnovano isključivo na vjerskoj pripadnosti dotičnog kandidata je, bespogovorno, neposredan dokaz, navela je Ivanković-Tamamović te podsjetila kako je prijava odbijena unatoč kvalifikacijama te je po odbijanju prijave mjesto upravnika vrtića ostalo upražnjeno.
- Dakle, na tuženoj općini je bilo dokazati da do diskriminacije nije došlo. No, Vrhovni sud je odlučio općinu osloboditi bilo kakvog daljnjeg tereta dokazivanja, jer se u konkretnom slučaju tretman protiv sestre nije imao s čime usporediti, naglasila je Ivanković-Tamamović, zaključivi kako i pored toga što Vrhovni sud nije sankcionirao diskriminaciju, predmet Janje Martine Katović još uvijek nije dobio epilog.

Dnevni list