U FBiH, umjesto da štede, rasipali milijune

SDP BIH, HSP BIH, NS radom za boljitak, SDA BIH, platformaši, Vlada Federacije, Nermin Nikšić, Ante Krajina, ugovori, dugovi, platforma, platformaši, HSP BIH, Lijanovići, Živko Budimir

... "išao" i do 5.000 KM po ugovoru, a nema naznaka da će ovakvo stanje biti promijenjeno. Stav da neće biti "sređeno" stanje u ovoj oblasti ističu ekonomisti komentarišući podatke iz izvještaja Ureda za reviziju institucija FBiH o trošenju novca iz budžeta FBiH na ugovore o djelu, pišu nezavisne.com.

Igor Gavran, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, naglasio je da se sa 11 milijuna KM moglo smanjiti bar zaduženje FBiH, ako se već ništa pametnije ne bi moglo naći.

"Ali mogli su ti novci biti potrošeni za nešto daleko bolje, poput ulaganja u privredu što bi dovelo do više radnih mjesta. Ipak, pesimista sam da će se što promijeniti sa ugovorima o djelu. Ima samo deklarativnih opredjeljenja. Obično izborna godine bude takva da se takvi angažmani povećavaju", dodao je Gavran.

Ante Krajina, ministar financija FBiH, rekao je da nema dileme da će Vlada morati riješiti problem trošenja velikih sredstava na ugovore o djelu.

"Ali to još nije došlo do Vlade. Treba uvoditi reda. Uvjeren sam da Vlada hoće utvrditi jasna pravila i procedure", dodao je Krajina, koji nije mogao reći kakvo je stanje sa ugovorima o djelu u prošloj i ovoj godini, jer nema posebne podatke.

Gavran ističe da su naknade za ugovore o djelu mahom dodatna primanja onima s kojima se sklapaju pa da se time ne pomaže ni rješavanje pitanja nezaposlenosti.

"Možemo nagađati da se ugovorima o djelu vrše zapošljavanja po kriterijima privatne prirode. Čim je nešto netransparentno, a znamo da imamo višak administracije, teško je opravdati dodatni angažman", dodao je Gavran.

Revizori napominju da su netransparentnost pri izboru "korisnika" ugovora o djelu, nepostojanje jasnih pravila i nepoštivanje opredjeljenja vlasti da se štedi rezultirali prekomjernom potrošnjom na ugovore o djelu.

Utvrđeno je i da ponekad budu raspisivani javni natječaji za zapošljavanje novih radnika dok traje ugovor o djelu, te najčešće radni odnos zasnuju upravo osobe sa kojim su potpisani ugovori o djelu.

Uz opasku da je propuštena prilika da se značajna sredstva usmjere na projekte od veće koristi za društvo, u izvješću navode da nema provjere regularnosti ni opravdanosti zaključenih ugovora. Ugovori se često potpisuju sa istim osobama, nekad i tijekom cijele godine iako je pravilo da budu zaključivani jednokratno. Tako su sklapani i sa vozačima i produžavani svaki mjesec iz godine u godinu, kao i za poslove krečenja, čišćenja, ugostiteljskih, čuvarskih i drugih usluga.

"Među osobama sa kojima su zaključeni ima zaposlenika federalnih organa koji putem ugovora obavljaju redovne poslove te institucije ili istovremeno obavljaju poslove za druge federalne organe", stoji u izvješću.

Revizori su preporučili, između ostalog, da Vlada FBiH utvrdi jasne, jedinstvene i obvezne procedure za koje poslove i koliko dugo mogu trajati ugovori o djelu te osigurati transparentnost u načinu izbora osoba sa kojima se potpisuju i osiguraju sistem nadzora i praćenja njihovih ostvarenih rezultata.
Lider u potrošnji

Za tri godine u 57 institucija sklopljeno je više od 7.500 ugovora o djelu, a utrošeni iznos povećava se iz godine u godinu, što utiče i na povećanje deficita. Po izvješću revizora, lider je Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, koje je u 2010, 2011. i 2012. godini sklopilo oko 2.200 ugovora, od kojih skoro petinu sa zaposlenim, i za te svrhe potrošilo oko 1,7 miliona KM. Izjavu ministra Desnice Radivojevića nismo uspjeli dobiti.