U deseteljeće nestalo Hrvata u BiH kao grad veličine Širokog Brijega

Don Tomo Vukšić je objedinio sve podatke biskupskih ordinarijata i uradio cjelovitu analizu o demografskom stanju i procesima katolika u BiH od 1996. do 2013. godine, iz koje se mogu iščitati i neke zabrinjavajuće tendencije i trendovi.

Iako su neki podaci, posebno iz gradskih župa nepouzdani te da se pri iznošenju brojki o nacionalnoj populaciji Hrvata treba računati i na one koji nisu katolici, alarmantno zvuči podatak da se samo u proteklih godinu dana katolička, a time i hrvatska populacija smanjila za čak 3.385 osoba. Broj katolika u ovom razdoblju smanjio se na prostoru svih biskupija, izuzev banjalučke, gdje je zabilježeno neznatno povećanje.

Zanimljivo je i indikativno da je nakon ratne devastacije i raseljeništva, u prvim poslijeratnim godinama bilježen porast broja katolika pa je tako 2003. godine prema crkvenoj evidenciji u BiH bilo 464.821 vjernik. No, ubrzo dolazi do negativnog trenda pa je do kraja 2013. godine, taj broj smanjen za čak 32.466 što je grad veličine Širokog Brijega.

I svi ostali demografski podaci ne daju razloga za optimizam. Tako je broj krštenja u poslijeratnom razdoblju smanjen za oko 50 posto, dok se broj umrlih uglavnom povećava. Uzroke curenja katolika, odnosno Hrvata iz BiH danas prvenstveno treba tražiti u ekonomskim razlozima, jer se broj smanjuje i na prostorima koji su dominatno hrvatski. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniji stalno se pojavljuju informacije o odlasku bh. Hrvata u Hrvatsku, ali i druge zemlje Unije u potrazi za poslom i egzistencijalnom sigurnošću.

Promatrano po biskupijama, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je 1997. godine evidentirano 206.504 katolika, a 2002. godine 217.921. Međutim, 2011. godine bilo je 195.522 katolika na tom prostoru. Već naredne godine taj broj se smanjio na 192.467, da bi prošle godine broj katolika u ovoj nadbiskupiji iznosio je 190.003. To znači da je samo u zadnjoj godini ova nadbiskupija ostala bez 2.464 vjernika.

Banjalučka bikupija u zadnjih godinu dana bilježi blagi rast vjernika, ali usporedni podaci s prvim poslijeratnim godinama pokazuju pad s 52.711 katolika, koliko je bilo 1999. na 35.590 prošle godine. Ova biskupija je posebno veliki gubitak pretrpjela u ratnim godinama pa je dodatno smanjenje od preko 17 tisuća vjernika ravno katastrofi.

Mostarska biskupija se smatra najvitalnijom katoličkom biskupijom u BiH, ali i ovdje je prisutan trend smanjenja broja katolika u zadnje vrijeme. U odnosu na 1996. godinu može se govoriti o porastu za nekih 10 tisuća vjernika. No, 2006. godine je u ovoj biskupiji bilo 194.298 vjernika, a prošle godine 186.005. Preko osam tisuća katolika manje ozbiljan je razlog za zabrinutost.

Trebinjska biskupija je najmalobrojnija u BiH, a u poslijeratnom razdoblju najviše vjernika imala je u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Poslije toga dolazi trend smanjenja pa danas u ovoj biskupiji, prema podacima iz župa, ima 20.579 katolika.

Ovo su, ipak, crkveni podaci, dok će točan broj i katolika i Hrvata znati tek nakon objave službenih rezultata popisa pučanstva iz prošle godine. Kako piše Večernji list, imajući u vidu preliminarne rezultate popisa, moglo bi se zaključiti da Hrvati danas čine oko 13 posto ukupne populacije u BiH.