U Bosni i Hercegovini radnik ne smije biti bolestan!?

U Bosni i Hercegovini radnik ne smije biti bolestan!?
Osim što je to osnovni zahtjev radničkih sindikata, ali i poslodavaca u BiH, dio je to socioekonomskih reformi koje od naše zemlje traže Europska unija, međunarodni kreditori, ali i vlasti pojedinih županija na što su se naše institucije i političke stranke i obvezale.

Zakonske zavrzlame

Prije svega, moraju se usuglasiti propisi županija u FBiH, kao i entiteta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u pogledu visine naknade plaće koju je poslodavac obvezan isplaćivati zaposlenicima na bolovanju. Uz to, potrebno je usuglasiti razdoblje u kojima isplate takvih naknada plaće padaju na teret poslodavca te iznose koji se refundiraju poslodavcima iz fondova zdravstvenog osiguranja na ime naknada plaća za vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima.

U "Bijeloj knjizi" reformi u kojoj su strani ulagači u BiH taksativno nabrojali sve zakonske nelogičnosti koje im otežavaju poslovanje tako se ističe da je u većini županija u FBiH te Brčko Distriktu poslodavac obvezan isplaćivati naknadu plaće zaposlenicima na bolovanju za sve vrijeme trajanja bolovanja, pri čemu isplate za bolovanje do 42 dana vrši na svoj teret, dok se za isplaćene naknade dulje od 42 dana bolovanja može refundirati od relevantnog fonda zdravstvenog osiguranja. Minimalni iznos te naknade plaće je 80 posto plaće konkretnog zaposlenika.
Za bolovanje dulje od 42 dana, poslodavac također isplaćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se od fonda nikada ne može refundirati za cjelokupne isplaćene iznose naknada plaća, već samo za iznose od 70 - 80 posto od prosječne neto plaće u FBiH.

I poslodavci oštećeni

U Distriktu te iznose utvrđuje Zavod po prosječnoj bruto satnici i maksimalna refundacija iznosi 1000 maraka, a najniža po minimalnoj bruto satnici u Distriktu.
U RS-u poslodavci su, također, obvezni isplaćivati naknadu plaće zaposlenicima u minimalnom iznosu od 70 posto njihove neto plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja, dok se za bolovanje dulje od 30 dana poslodavci mogu refundirati za te naknade od nadležnog fonda na način da bruto satnicu u RS-u utvrđuje Zavod po prosječnoj bruto satnici. Maksimalna refundacija naknade plaće za vrijeme bolovanja koja se refundira poslodavcu iznosi 1000 maraka, a najniža po minimalnoj bruto satnici u RS-u.

Poslodavci u BiH koji redovito izmiruju svoje obveze ističu kako su na ovaj način i oni izravno oštećeni jer uglavnom plaćaju veće iznose naknada plaća u odnosu na one koje im se refundiraju. Time su radnici u različitim dijelovima BiH zakonima i propisima institucija na različitim razinama države dovedeni u nejednak položaj. Ni radnici koji radi u istoj tvrtki koja posluje u drugoj županiji ili entitetu ili Brčko Distriktu nemaju ista prava.

Različiti propisi

Trenutačno Zakoni o zdravstvenom osiguranju entiteta i Distrikta različito reguliraju visinu naknade plaće koju je poslodavac obvezan isplaćivati zaposlenicima na bolovanju, kao i razdoblja u kojima isplate takvih naknada plaće padaju na teret poslodavca. Također se razlikuje primjena navedenih zakona između entiteta i Distrikta, kao i između različitih županija unutar FBiH, a u vezi s refundiranjem isplaćenih naknada plaća za vrijeme bolovanja, koje poslodavcima refundiraju fondovi zdravstvenog osiguranja.

Dnevni list