U BiH prijavljena šteta od gotovo 17 milijuna KM zbog blokada granica

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine provodi anketu među domaćim kompanijama kako bi se dobila egzaktna procjena štete nastale zbog blokada graničnih prijelaza.

U manje od 24 sata na anketu je odgovorila 61 kompanija iz različitih sektora gospodarstva.

Prema dosad prikupljenim podacima, ukupni prijavljeni izravni financijski gubici, u slučaju da blokade potraju dulje od tri dana, iznose 16,75 milijuna konvertibilnih maraka. Ukoliko bi blokade trajale sedam ili više dana, procijenjeni izravni gubici porasli bi na čak 42,87 milijuna KM.

Od ukupnog broja zaprimljenih odgovora, 34 kompanije navele su konkretne financijske iznose za jedan ili oba promatrana razdoblja. Među njima je 28 tvrtki dostavilo kvantificirane podatke za oba scenarija, dok je 27 kompanija odgovorilo opisno, bez navođenja točnih novčanih iznosa.

U anketi sudjeluju poduzeća iz tekstilne i kožarske industrije, metalne i elektroindustrije, drvne industrije i proizvodnje namještaja, prehrambene i kemijske industrije, automobilskog sektora, logistike i špedicije, kao i drugih izvozno orijentiranih djelatnosti.

Prikupljeni podaci jasno ukazuju na snažan negativan utjecaj blokada na poslovanje gospodarskih subjekata. Posebno su pogođene kompanije koje su u potpunosti ili dominantno usmjerene na izvoz na tržište Europske unije, ponajprije u automobilskom, tekstilnom, metalnom i drvnom sektoru, gdje kašnjenja u isporukama izravno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa.

Značajan broj ispitanika kao dodatne posljedice navodi gubitak kupaca, obračun ugovornih penala zbog nepoštivanja rokova, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća ili već najavljena otpuštanja radnika. U pojedinim slučajevima spominje se i smanjenje broja zaposlenih do 30 posto.

Osim izravnih financijskih gubitaka, kompanije posebno upozoravaju na dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicijsku sigurnost, što upućuje na zaključak da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu kako značajan broj poduzeća nije bio u mogućnosti precizno kvantificirati štetu ili je naveo isključivo kvalitativne posljedice, dok anketni odgovori i dalje kontinuirano pristižu. Zbog toga se može opravdano zaključiti da je ukupna gospodarska šteta znatno veća od trenutačno prijavljenih iznosa te da bi uključivanje većeg broja kompanija dodatno značajno povećalo procijenjene gubitke.