VIDEO  Tržnice i centri su puni, ali su novčanici prazni

Prema podacima Ujedinjenih naroda, cijene hrane padaju peti mjesec zaredom. Dok su u svijetu pojeftinili mliječni proizvodi, šećer i meso, u Bosni i Hercegovini cijene upravo tih proizvoda rastu. Ekonomisti poručuju da postoje načini da se takav trend zaustavi, ali da je za to potrebna i politička volja odgovornih u vlasti.

Tržnice i trgovački centri su puni, ali su novčanici prazni. U Bosni i Hercegovini je malo domaće proizvodnje, a zemlja u velikoj mjeri ovisi o uvozu. Statistika pokazuje da je potrošačka košarica na svjetskoj razini manja za 0,4 posto. Zabilježen je pad indeksa cijena mesa od 0,4 posto, mliječnih proizvoda od 5,0 posto te šećera od 1,0 posto.

U Bosni i Hercegovini situacija je suprotna. Na godišnjoj razini zabilježen je rast cijena od 4,1 posto, dok su hrana i bezalkoholna pića skuplji za 5,3 posto. U Udruzi „Kupujmo i koristimo domaće“ ističu da se pad svjetskih cijena ne može osjetiti u BiH jer domaće gospodarstvo ovisi o uvozu.

„Prisiljeni smo uvoziti razne sirovine, uključujući i one koje sami možemo proizvoditi, ali smo, nažalost, postali nacija koja se ne želi vratiti vlastitim mogućnostima i resursima. Uvozimo sve što možemo proizvesti, a onda ti proizvođači diktiraju cijene“, kaže Admir Kapo iz Udruge „Kupujmo i koristimo domaće“.

Za subvencije poljoprivredi vlast u Federaciji BiH prošle je godine izdvojila 183 milijuna KM, a i dalje su administrativno ograničene cijene 60 osnovnih životnih namirnica.

„To su kozmetičke mjere. Zaključavanje cijena na određeno vrijeme može biti samo privremena mjera koja kratkoročno ublažava teret rasta cijena za najugroženije skupine, poput umirovljenika“, rekao je Kapo.

Rješenje bi, prema ekonomistima, trebalo tražiti u jačanju tržišne konkurencije.

„To je odgovor na pitanje što nam je potrebno za snižavanje cijena proizvoda na tržištu. Ponekad tu konkurenciju ograničava sama država kroz zakone i namete, a ponekad i veliki tržišni sudionici i distributivni lanci“, kaže ekonomist i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić.

Uz jačanje konkurencije, dio ekonomista smatra da je nužna i ozbiljna analiza strukture cijena, što vlast do sada nije učinila.

„Ono što odgovara državi, odnosno onima koji njome upravljaju, jesu više cijene jer to donosi veće prihode od PDV-a. Životni standard građana ih ne zanima previše jer sami mnogo toga ne plaćaju, imaju visoke prihode i ne osjećaju poskupljenja“, rekao je ekonomist Igor Gavran.

Dugogodišnji rast cijena doveo je do toga da prosječna plaća u Bosni i Hercegovini nije dovoljna ni za pokrivanje 50 posto potrošačke košarice.