Tržište rada u BiH traži zanatlije: Konobari, vozači i zidari među najpotrebnijima

Trgovci, šivači, vozači, konobari, tesari, zidari, stolari i pekari samo su neka od zanimanja koja će biti među najtraženijima u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje. Međutim, prema riječima naših sugovornika, takvih radnika sve je manje, pišu Nezavisne.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kada je riječ o planiranom zapošljavanju novih radnika u 2026. godini, dominirat će uslužni sektor.

"Trgovina i ugostiteljstvo prednjače, pri čemu su prodavači i konobari dva najzastupljenija zanimanja. Postoji velika koncentracija zanatskih zanimanja povezanih s građevinarstvom, poput zidara, tesara i stolara, što ukazuje na snažnu aktivnost u ovom sektoru. Vozači teških teretnih vozila također su visoko rangirani. Velik broj radnika za jednostavne poslove upućuje na potrebu za manuelnom radnom snagom koja ne zahtijeva visoku specijalizaciju", navodi se u Istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj.

Koja zanimanja će biti najtraženija u BiH u 2026.

Tako će među najtraženijim zanimanjima, uz već spomenuta, biti i kuhari, građevinski stolari, skladišni službenici, ali i radnici za jednostavne poslove u proizvodnji.

Slični trendovi i u Federaciji BiH

I u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme bit će najtraženija u ovoj godini.

Na tom popisu nalaze se i operateri u pozivnim centrima, bravari, krojači, skladištari, kuhari, zavarivači, strojarski tehničari, CNC operateri, armirači i drugi.

"Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji", navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Nedostatak zanatlija sve veći problem

Da je zanatlija malo na tržištu rada u Republici Srpskoj, ali i da se učenici teško odlučuju za upis zanatskih zanimanja unatoč velikoj potražnji, potvrdio je u razgovoru za "Nezavisne novine" Lazo Šešić, predsjednik Skupštine Komore samostalnih poduzetnika Republike Srpske.

Kako ističe, za to nisu kriva samo djeca, nego i roditelji.

"Mi smo u Komori predlagali da se djeca već od šestog razreda opredjeljuju jer svaki zanatlija može dobro zaraditi. Svi žele da im djeca budu menadžeri, a nama treba radna snaga. To je srednji sloj koji stvara novu vrijednost, koji radi i proizvodi. Mi školujemo kadar koji nam uopće ne treba. Moramo privući tu djecu, a to je najviše moguće u dogovoru s roditeljima. Ta djeca više nisu samo fizički radnici. Oni danas mogu lijepo zarađivati", kaže on.

Kako dodaje, sve zanatlije koje žele raditi mogu dobro živjeti.

"Jedan frizer, konobar, limar ili zidar zaradi više nego liječnik. Istina je da radi, ali i zaradi. I lijepo živi", navodi on za "Nezavisne novine", dodajući da većina onih koji završe zanat odlazi u inozemstvo jer su ondje mnogo traženiji i bolje plaćeni.

Sezonski rad dodatno pogoršava problem

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, ističe da u Republici Srpskoj nema dovoljno školovanog kadra iz oblasti ugostiteljstva, zbog čega kvaliteta usluge slabi.

"Već u travnju i svibnju velik dio radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, Crnu Goru, a djelomično i u Sloveniju. To se događa stalno. Problemi su sve veći. Zbog toga, ali i zbog nedovoljno školovanog kadra, kvaliteta usluge slabi, a mi se na to pokušavamo prilagoditi", kaže on za "Nezavisne novine".

Dodaje i da mnogi u tom razdoblju zatvaraju svoje objekte jer ne mogu pronaći radnike.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, istaknuo je za "Nezavisne novine" da već duže vrijeme upozoravaju na neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.

"Nažalost, posljednjih godina najveći deficit pojavljuje se u zanimanjima poput mesara, trgovaca, tokara i bravara. Gotovo svi zanatski poslovi su deficitarni, a s druge strane imamo paradoks da na Zavodu za zapošljavanje imamo osobe koje imaju te kvalifikacije, ali se ili ne odazivaju na natječaje ili su pasivni tražitelji posla", kaže on.