Tri godine najava i lažnih obećanja premijerke Buhač: Što je s Uredom za borbu protiv korupcije u HNŽ-u?

Borba protiv korupcije godinama je među glavnim političkim obećanjima vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. No ključna institucija koja bi se time trebala baviti – Ured za borbu protiv korupcije – ni danas nije osnovana. Dok druge županije već imaju takva tijela, HNŽ i dalje ostaje bez institucionalnog mehanizma za prevenciju i nadzor korupcije.

Strategija Hercegovačko-neretvanske županije za borbu protiv korupcije 2022–2027 predviđa profesionalizaciju postojećeg Radnog tijela za borbu protiv korupcije i uspostavu funkcionalnog institucionalnog mehanizma za prevenciju i nadzor – odnosno osnivanje Ureda za borbu protiv korupcije.

U strategiji se navodi kako je potrebno analizirati modele postojećih antikorupcijskih institucija u Bosni i Hercegovini, poput Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, te predložiti rješenje za HNŽ.

Dokument se pritom poziva i na izvještaje Europske komisije koji naglašavaju obvezu uspostavljanja antikorupcijskih tijela na svim razinama vlasti.

 

Strategija Hercegovacko Neretvanskog Kantona Za Borbu Protiv Korupcije 2022 2027 1 by Uredništvo hercegovina info

Unatoč tome, takva institucija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ni danas nije uspostavljena.

Vlada HNŽ ignorira novinarske upite

U međuvremenu su osnivanje tog ureda premijerka Marija Buhač i predsjednik Skupštine HNŽ-a Džafer Alić više puta spominjali na sastancima s Delegacijom Europske unije, OESS-om i američkim diplomatima. No konkretni koraci nikada nisu poduzeti.

Uredništvo portala Hercegovina.info 17. veljače 2026. godine uputilo je službeni upit Vladi HNŽ-a s pitanjima o statusu ureda, fazi njegove uspostave i eventualnim proračunskim sredstvima planiranim za njegov rad.

Upiti su poslani i Delegaciji Europske unije te Misiji OESS-a u BiH, koji su odgovorili u zakonskom roku. Vlada HNŽ-a ni nakon urgencije do danas nije dostavila odgovor.

Ironično, upravo Strategija HNŽ-a za borbu protiv korupcije u poglavlju o transparentnosti navodi kako je slobodan pristup informacijama jedno od ključnih sredstava za osiguranje otvorenosti rada institucija i prevenciju zloupotrebe javne vlasti.

Izostanak odgovora Vlade HNŽ-a na novinarska pitanja o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije zato otvara pitanje koliko se ta načela u praksi doista provode.

Strategija također naglašava važnu ulogu medija u otkrivanju zloupotrebe moći i sumnjivih poslova u javnom sektoru, navodeći da bi institucije trebale reagirati već na temelju medijskih napisa koji ukazuju na moguće nezakonitosti.

Tri godine obećanja

Prve najave pojavile su se 11. prosinca 2023. godine, kada je premijerka HNŽ-a Marija Buhač nakon sastanka s tadašnjim šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom poručila da će borba protiv korupcije biti jedan od prioriteta nove vlasti.

Tom prilikom izjavila je:

“Borba protiv korupcije u samom je vrhu prioriteta u jasnim smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a u ovom sazivu. Ono što je ključno i što je naglašeno na ovom sastanku je uspostavljanje Ureda za borbu protiv korupcije, na što ćemo staviti prioritet u narednom razdoblju, kako bismo ispunili očekivanja koja su stavljena pred nas”, kazala je Buhač.

Sattler je tada izjavio kako su ga predstavnici županijske vlasti uvjerili da će biti formiran odjel za borbu protiv korupcije, ističući da je to “izuzetno važno”.

Sattler je BiH napustio krajem 2024., a na poziciji šefa Delegacije EU zamijenio ga je Luigi Soreca. Ured za borbu protiv korupcije u HNŽ-u i dalje ne postoji.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, 13. veljače 2024. godine, na sastanku s predstavnicom američkog veleposlanstva u BiH Deborah Mennuti ponovno se govorilo o planovima za osnivanje takvog tijela.

U priopćenju Vlade tada je navedeno da je “osobit naglasak bio na planovima za ustrojavanje Ureda za borbu protiv korupcije pri Vladi HNŽ-a, što je jedan od ključnih prioriteta u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji”.

Tri dana kasnije, 18. veljače 2024., premijerka Buhač u intervjuu povodom prvih sto dana rada Vlade ponovno najavljuje reorganizaciju administracije i osnivanje novih ustrojbenih jedinica.

“Najavljena je reorganizacija u smislu osnivanja novih ustrojbenih jedinica, prije svih Ureda za borbu protiv korupcije i Odjela za EU integracije”, kazala je tada Buhač.

Tema se ponovno pojavljuje i 2025. godine, na sastanku s voditeljem Misije OESS-a u BiH Brianom Aggelerom, gdje je osnivanje ureda ponovno istaknuto kao jedan od prioriteta Vlade.

Unatoč svim tim najavama, ured nikada nije uspostavljen.

Što bi radio antikorupcijski ured

Uredi za borbu protiv korupcije već djeluju u sedam županija u Federaciji BiH, a njihova uloga nije samo deklarativna. Takve institucije imaju konkretne ovlasti koje uključuju prikupljanje i analizu podataka o koruptivnim rizicima, provjeru imovine javnih dužnosnika, nadzor nad javnim nabavama te postupanje po prijavama nepravilnosti.

U praksi to znači da bi antikorupcijski ured mogao analizirati brojne segmente rada javne uprave koji su u Bosni i Hercegovini tradicionalno izloženi korupcijskim rizicima.

To prije svega uključuje javne nabave, zapošljavanje u javnim institucijama, dodjelu koncesija, upravljanje javnim resursima te raspodjelu proračunskih sredstava.

Uredi za borbu protiv korupcije u drugim županijama imaju i ovlasti za provjeru imovinskih kartona nositelja javnih funkcija, analizu mogućeg sukoba interesa te praćenje provođenja antikorupcijskih strategija.

Takve institucije također zaprimaju prijave građana i zaposlenika javnih institucija o mogućim nepravilnostima te mogu pokretati postupke provjere i prosljeđivati slučajeve nadležnim tužiteljstvima i policijskim agencijama.

Upravo zato međunarodne institucije inzistiraju na uspostavi nezavisnih antikorupcijskih tijela s jasnim mandatom, stabilnim financiranjem i operativnim kapacitetima.

Bez takvog mehanizma prevencije i nadzora, borba protiv korupcije u praksi ostaje prepuštena sporadičnim kaznenim postupcima koji se pokreću tek nakon što je šteta već učinjena.

Strategija Hercegovačko-neretvanske županije za borbu protiv korupcije 2022–2027 i sama upozorava da su javne nabave, zapošljavanje u javnom sektoru i upravljanje javnim resursima među područjima s najvišim rizikom od korupcije.

Upravo su to područja koja bi nezavisni ured za borbu protiv korupcije trebao sustavno nadzirati.

Delegacija EU: Nema napretka

Na novinarski upit portala Hercegovina.info odgovor je dostavila i Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini, koja je podsjetila da je jačanje borbe protiv korupcije jedan od ključnih uvjeta na europskom putu zemlje.

U odgovoru se navodi da je još u analitičkom izvještaju Europske komisije iz 2019. godine naglašeno da “tijela za prevenciju korupcije na svim razinama vlasti moraju biti stalne, neovisne institucije s jasnim mandatom i adekvatnim resursima”.

U izvještaju Europske komisije za 2025. godinu navodi se da su pojedini kantoni već uspostavili pravni okvir za antikorupcijske institucije.

Među njima su Brčko distrikt, Hercegbosanska i Posavska županija te Bosansko-podrinjski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton. Kao jedan od uspješnijih primjera ističe se Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

S druge strane, u nekim kantonima, uključujući Hercegovačko-neretvansku županiju, nije ostvaren napredak u uspostavljanju profesionalnih i funkcionalnih ureda za borbu protiv korupcije.

Delegacija EU navodi kako je Europska unija vlastima HNŽ-a pružila tehničku podršku za izradu propisa za uspostavljanje takvog ureda.

“Ostajemo spremni pružiti dalju podršku ukoliko se pokaže dovoljna politička volja za napredak u uspostavljanju ureda za borbu protiv korupcije koji će ispunjavati europske standarde”, navodi se u odgovoru Delegacije EU.

Mogući gubitak europskog novca

EU podsjeća i da je borba protiv korupcije jedan od ključnih elemenata Reformskog plana u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Ako Bosna i Hercegovina ispuni reforme koje se odnose na jačanje antikorupcijskog sustava, zemlja bi mogla dobiti do 65 milijuna eura financijske podrške iz EU.

Posebno važan korak je uspostavljanje funkcionalnih i neovisnih tijela za borbu protiv korupcije na entitetskoj i kantonalnoj razini, čije bi ispunjenje donijelo više od 7 milijuna eura financijske podrške.

OESS: Pružili smo podršku, no ured nije osnovan

Na novinarski upit portala Hercegovina.info odgovor je dostavila i Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini.

Iz OESS-a podsjećaju da uredi za borbu protiv korupcije u sedam kantona i Brčko distriktu, zajedno s državnom Agencijom za prevenciju korupcije (APIK), predstavljaju važan dio institucionalnog okvira za prevenciju korupcije.

“Ova tijela ovlaštena su prikupljati i analizirati podatke, provjeravati imovinu, nadzirati javne nabave i postupati po prijavama nepravilnosti”, navode iz OESS-a.

Misija OESS-a ističe i da je zajedno s Delegacijom EU i američkim veleposlanstvom pružila pravnu i tehničku podršku vlastima HNŽ-a u izradi propisa potrebnih za osnivanje takvog ureda.

Unatoč tome, ured još nije uspostavljen.

“Za razliku od sedam ureda u Federaciji BiH, vlasti HNŽ-a još uvijek nisu uspostavile potpuno operativan, neovisan i specijaliziran Ured za borbu protiv korupcije”, navode iz OESS-a.

Premijerka: Tražili su od nas da za taj ured izdvojimo 4 milijuna KM

Premijerka Buhač početkom 2026. godine prvi put je javno objasnila zašto ured nije osnovan.

U emisiji “Nedjeljom u 10” na Federalnom radiju izjavila je kako je Vlada imala pripremljenu uredbu o osnivanju ureda, ali da su međunarodne organizacije navodno postavile neke uvjete koje Vlada nije bila spremna prihvatiti.

“Imali smo konsenzus da to izglasamo, ali ja moram biti do kraja otvorena i reći da smo imali intervenciju različitih međunarodnih organizacija koje su prema našoj uredbi imali određene zahtjeve koje mi kao Vlada nismo bili u mogućnosti ispuniti u nekim dijelovima, a u nekim dijelovima nismo bili ni spremni nešto takvo uraditi. Jedan od zahtjeva bio je da se izdvoji fiksni iznos od četiri milijuna maraka godišnje za takav ured, što je za nas bilo previše i nemoguće.”, kazala je Buhač.

Dodala je i da Vlada nije željela model kakav postoji u nekim drugim županijama.

“Mi nismo željeli takav ured”, izjavila je premijerka, dodavši kako se odnos snaga u međunarodnim organizacijama promijenio, pa ona očekuje kako će se početkom iduće godine opet sjesti i naći kompromisno rješenje.

Pitanje političke volje

U situaciji kada druge županije već imaju institucionalne mehanizme za prevenciju korupcije, izostanak takve institucije u HNŽ-u otvara pitanje političke volje za njezino osnivanje.

Pogotovo jer strateški dokumenti koje je sama županijska vlast usvojila naglašavaju da učinkovita borba protiv korupcije zahtijeva neovisne institucije, jasan mandat i adekvatne resurse.

Političari rijetko imaju stvarni interes uspostaviti mehanizme koji bi mogli nadzirati njihov vlastiti rad i rad njihovih stranačkih kolega. U tom smislu često vrijedi stara politička logika: malo tko je spreman rezati granu na kojoj sjedi.

U međuvremenu, pred Županijskim sudom u Mostaru vodi se postupak protiv bivšeg ministra gospodarstva HNŽ-a Željka Laketića, optuženog za visoku korupciju – podsjetnik koliko su ovakvi mehanizmi nadzora javne vlasti zapravo potrebni.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.