Trasa autoceste se pomjera, kako bi se odgodio početak izgradnje, te Mostar prometno izoliralo

Trasa autoceste se pomjera, kako bi se odgodio početak izgradnje, te Mostar prometno izoliralo
U svojstvu Pomoćnika Ministra, zaduženog za promet i komunikacije, u Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine u pripremi za održavanje Treće Paneuropske transportne konferencije u Helsinkiju 1997. god. na čitavom nizu sastanaka predvodio sam BiH delegaciju. Zalagali smo se da se odobri koridor za BiH ili ogranak koridora broj X. Salzburg-Solun. Kako u to vrijeme, zbog europskepolitike prema Srbiji, koridor X. nije razmatran, a novi koridor se nije mogao otvoriti, na jednom sastanku u Rimu (1995) sam predložio da se za BiH predvidi ogranak koridora V. Venecija - Kijev i to kao ogranak Vc: Ploče-Mostar-Sarajevo- Osijek- Budimpešta, što je kao prijedlog prihvaćeno, a kasnije potvrđeno na nizu sastanaka i konačno usvojeno u Helsinkiju. U pripremi za Helsinki zalagali smo, se u suradnji s Hrvatskom i za otvaranje Jadransko-jonskog koridora Italija - Grčka preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne gore i Albanije, što je u Helsinkiju prihvaćeno kao paneuropsko prometno područje.

Bio sam vrlo zadovoljan kad je Vijeće ministara BiH u vrijeme Ministra Dokića, uradilo ogroman posao u izradi potrebite dokumentacije oko definiranja koridora Vc i usvajanja odgovarajućih dokumenata u Vijeću Ministara i Skupštini BiH, poštujući međunarodne i europske procedure i pravila uključujući javne rasprave i suglasnosti različitih ministarstava i organa. Isto tako radovalo me i osiguranje sredstava za projektiranje i izgradnju 4 dionice autoceste na koridoru Vc. Ali, bio sam razočaran kad su u odmakloj fazi, nakon definiranje trase uz poštovanje procedure, urađene projektne dokumentacije, osiguranja kreditnih sredstava za određene dionice i početka izgradnje, u Mostaru i Federaciji BiH pokrenute rasprave kojima su se tražile korekcije trase. Rasprave su legalne i potrebite, ali na ovo složenom projektu one trebaju biti pravovremene i pravovaljane, a ne da se već završene stvari vraćaju na početak.

Ovako zakašnjele rasprave i prijedlozi, prihvaćanje promjena na koridoru bez posebnih razloga mijenja planirana pa i projektirana trasa, te premješta spojnica s Jadransko-jonskim koridorom, bez temeljitih istraživanja, koja se po europskim standardima traže: natječaji, transparentnost, revizija, prometna analiza, cijena, nadzor financijskih organizacija itd. govore da se stvari realno vraćaju na početak i da će se realizacija izgradnje autoceste na koridoru Vc u okolini Mostara odgoditi na neodređeno vrijeme ( 5 do 10 godina), iz čega se dade zaključiti da će Mostar ostati u prometnoj cestovnoj izolaciji duže vrijeme. K tomu pomicanje koridora Vc istočno i dizanje na veću nadmorsku visinu na području Mostara udaljava koridor od izvora cestovnog prometa sa zapadnog Mostara i zapadne Hercegovine, što će prouzročiti da se promet, osobito prema Hrvatskoj i zapadnoj Europi, nastavi odvijati drugim cestama, a to će opet uzročiti dodatna ulaganja u njihovo žurno poboljšanje. K tomu pomicanje koridora sjeverno od Počitelja značajno pogoršava i poskupljuje izgradnju autoceste.

Stoga mislim da se treba ostati na već dobro prostudiranoj, projektiranoj i usvojenoj varijanti. Ako se ustraje na izmjenama unatoč struci, cijeni i potrebi žurne izgradnje onda u projekt treba uključiti projektiranje i izgradnju cestovne poveznice sjevernog i južnog priključka na koridor Vc sa četiri trake preko zapadnog dijela grada, kao dio projekta izgradnje autoceste na području Mostara.

Gospodin Mr.sc. Stjepan Kralj dipl. ing.građ., glavni projektant trase dionice jug Mostara do granice s Hrvatskom, na koridoru Vc u svojim pismenim primjedbama, na tražene izmjene južno od Mostara, obrazloženim na 23 stranice ističe da je u izboru cijele trase autoceste na koridoru Vc sudjelovalo 19 poduzeća iz BiH i Hrvatske poštujući i provodeći svu uobičajenu proceduru, a za 130 km trase izrađen je glavni projekt što uključuje i dio od Mostara do granice s Hrvatskom. Gosp. Kralj se usprotivio promjenama koje gura Ministarstvo prostornog uređenja FBiH zbog niza razloga. Spominjem samo neke: nepovoljan utjecaj na krajolik zbog dubokih i širokih usjeka, znatno skuplje rješenje za most kod Počitelja, potreba izgradnje dva tunela, vrlo nepovoljan prijelaz preko željeznice, ulazak u zonu staništa ptica, pojava ružnih vizura zbog velikih iskopa, prelazak preko izvorišta vode i vodozaštitne zone, otežano spajanje s jadransko-jonskim koridorom koje bi se nalazilo na prostoru planiranog i dobrim dijelom izgrađenog naselja od 200 kuća te povećanje cijene izgradnje za oko 78 milijuna KM.

Koliko mi je poznato i Općina Čapljina se oštro opire izmjenama na koridoru Vc na svom području.

Žalosna je činjenica spomenute izmjene pokušava nametnuti Federalno Ministarstvo prostornog uređenja gdje Hrvati ne samo da nisu jednakopravni, nego ih tamo skoro i nema. Podsjećanja radi, vašingtonskim sporazumom je potpisano da je prostorno uređenje posao županija, a ne Federacije. Danas županije i niže razine vlasti Federalna vlast ništa ne pita, što je i zabrinjavajuće i neprihvatljivo. Dodajmo da je koridor Vc međunarodni koridor pa je ispravno njegovo planiranje pokrenuto u Vijeću ministara BiH, koje bi trebalo voditi i nadzirati čitav postupak izgradnje.

Piše: Ilija Kožulj,  Dnevnik.ba

NAPOMENA: Autor teksta je bivši ministar prometa u Vladi HR HB, bivši pomoćnik Ministra za promet u Vijeću ministara BiH i idejni tvorac koridora 5C