Tomislavgrad ima više vjetroelektrana od Švicarske

Na području općine Tomislavgrad u skoroj se budućnosti očekuje snažan rast instaliranih vjetroenergetskih kapaciteta, koji će prema dostupnim podacima premašiti ukupnu snagu od 200 megavata. Riječ je o projektima vjetroelektrana Mesihovina, Tušnica, Ivovik i Baljci, čija ukupna nazivna snaga iznosi oko 209 MW, pišu Mladi Buškoblatskog kraja i Zavičajno društvo Zavelim.

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), Tomislavgrad će po instaliranim kapacitetima vjetroenergije nadmašiti čak 13 europskih država, među kojima su Bjelorusija, Cipar, Island, Kosovo, Latvija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Slovačka, Malta i Švicarska.

Usporedbe radi, prema podacima Švicarskog saveznog ureda za energiju, cijela Švicarska trenutačno ima oko 102 MW instaliranih vjetroenergetskih kapaciteta. Iako je površinom i brojem stanovnika višestruko veća od općine Tomislavgrad, dovršetkom planiranih projekata Tomislavgrad će imati više nego dvostruko veće kapacitete vjetroenergije.

Najveća vjetroelektrana u Švicarskoj ima 16 turbina i snagu od 37,2 MW, dok vjetroelektrana Mesihovina u Tomislavgradu raspolaže s 22 turbine ukupne snage 50,6 MW. U Švicarskoj se pritom već i znatno manji projekti odobravaju tek nakon provedenih javnih rasprava i referenduma.

Uz već izgrađene i započete projekte, u Hercegbosanskoj županiji planiraju se i dodatne vjetroelektrane znatno većih kapaciteta. Među njima su vjetroelektrana Gradina snage 100 MW te vjetroelektrana Široka Draga na području Kamenice, planirane snage 125,4 MW. U slučaju realizacije, Široka Draga bi sama imala veću instaliranu snagu od cjelokupnog vjetroenergetskog sektora Švicarske.

Prema dostupnim informacijama, dio planiranih projekata nalazi se na područjima visoke krajobrazne, krške i speleološke vrijednosti, kao i unutar planiranih Natura 2000 područja. Obuhvati pojedinih vjetroelektrana graniče i s međunarodno zaštićenim područjima, poput Ramsarskog područja Livanjskog polja, kao i s Parkom prirode Dinara u Republici Hrvatskoj.

Istodobno, u županiji se bilježi i rast interesa za solarne elektrane, pri čemu se projekti često planiraju na šumskim, livadskim i poljoprivrednim površinama. Za razliku od toga, u zemljama poput Švicarske većina fotonaponskih sustava postavljena je na krovovima objekata, uz stroge procedure javnih rasprava i odobravanja.

Prema službenim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Hercegbosanska županija u području kvalitete okoliša zauzima posljednje mjesto među kantonima u Federaciji BiH, dok se Tomislavgrad prema indeksu razvijenosti nalazi u skupini nerazvijenih jedinica lokalne samouprave.

Unatoč tome, lokalne vlasti često ističu energetske projekte kao dokaz razvoja, dok dio javnosti upozorava na neravnomjeran odnos koristi i posljedica te na infrastrukturne probleme poput nedostatka osnovnih komunalnih usluga u pojedinim naseljima.

Rasprava o razvoju obnovljivih izvora energije u Hercegbosanskoj županiji tako se sve više otvara i izvan tehničkih i energetskih okvira, uključujući pitanja prostornog planiranja, zaštite okoliša, javnog interesa i dugoročnih posljedica za lokalnu zajednicu.