Tko je Petar Popović za kojim je Interpol odbio raspisati tjeralicu?

Petar Popović iz Dervente trebao se u ljeto 2025. naći na međunarodnoj tjeralici INTERPOL-a jer je osumnjičen da je, kao državljanin Bosne i Hercegovine, otišao boriti se na ruskoj strani u Ukrajini.

Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanjem difuzne tjeralice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo prema kojem je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je RSE imao uvid.

Difuzna tjeralica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 zemalja može uhititi.

S druge strane, i bez ove tjeralice, nadležna tijela u BiH i dalje mogu postupati i procesuirati ga jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je kazneno djelo prema zakonima BiH.

Koji su razlozi odbijanja INTERPOL-a?

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u svibnju je zatražilo od Suda BiH da naloži raspisivanje tjeralice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente, sa sjevera BiH, koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj.

Prema dostupnim informacijama sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik te nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se priključe službenoj ruskoj vojsci.

Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanje tjeralice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je zahtjev proslijeđen sjedištu Organizacije u Lyonu.

U odgovoru iz Lyona navedeno je da Glavno tajništvo INTERPOL-a ne može udovoljiti zahtjevu jer je „nedavno preispitalo svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi vezani uz strane državljane koji sudjeluju u oružanom sukobu bili odobravani za objavu“.

Dodaje se i da, „uzimajući u obzir geopolitička zbivanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije, INTERPOL više neće objavljivati takve zahtjeve“.

Službeni odgovor glasi da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna tjeralica zbog članka 3. Statuta INTERPOL-a, koji propisuje da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.

Iz INTERPOL-a su naveli da će i ubuduće na slične zahtjeve odgovarati na isti način. Jedini izuzeci bit će slučajevi u kojima se utvrdi da su osobe pristupile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin tijekom oružanog sukoba ili „kazneno djelo općeg prava“.

U odgovoru tijelima BiH navodi se i da zahtjev može biti dopunjen ako se za Popovića utvrdi nešto od navedenog, no iz BiH nisu imali takve dokaze.

RSE je od INTERPOL-a zatražio komentar o „promjeni prakse“, a odgovoreno je da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja „kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera utvrđenu u članku 3. Statuta“. Također je navedeno da od 2013. godine nije bilo službenih izmjena dokumenata koji uređuju objavu tjeralica u vezi s vojnim aktivnostima.

Tko je Petar Popović?

Petar Popović rođen je 1. listopada 1988. godine u Derventi. Nije poznato kada je iz BiH otišao u Njemačku, niti okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini.

RSE je pokušao stupiti u kontakt s Popovićem putem društvenih mreža, no odgovora nije bilo.

Popović je jedan od oko dvadesetak državljana BiH za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini.

Njegovi profili na društvenim mrežama ne otkrivaju mnogo, tek nekoliko fotografija iz ranijih godina. U opisu profila navodi se da je studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, no RSE nije mogao potvrditi točnost te informacije.

Ured glavnog tužitelja Ukrajine nedavno je potvrdio RSE-u da su istražitelji identificirali 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini u sklopu ruskih privatnih vojnih kompanija. Zbog povjerljivosti nisu iznosili dodatne pojedinosti.

Podaci o stranim državljanima, među njima i onima iz BiH, u redovima ruskih snaga u Ukrajini pojavili su se i u listopadu 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba povezanih s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut te potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodili su se i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, no točan broj nije poznat.

Postoje i informacije o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali detalji o njima nisu dostupni.

„Odgovor INTERPOL-a nije iznenađenje“

Pozivanje Glavnog tajništva INTERPOL-a na odredbu Statuta kojom se zabranjuje intervencija u slučajevima političke, vojne, vjerske ili rasne prirode ne predstavlja iznenađenje za Armina Kržalića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Kržalić podsjeća da se INTERPOL na istu odredbu pozvao i u travnju 2025. kada je odbio zahtjev iz BiH za raspisivanje međunarodne tjeralice za tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske skupštine Nenadom Stevandićem, koje je Tužiteljstvo sumnjičilo za napad na ustavni poredak BiH.

„U tom je slučaju bilo jasno da tjeralica neće biti raspisana, ali su naše institucije to uporno gurale. INTERPOL može objaviti potjernicu, ali moraju se dostaviti dokazi da je riječ o kaznenim djelima poput ubojstva, terorizma ili sličnog. Institucije u BiH nikako da nauče iz početnih pogrešaka“, kazao je Kržalić.

On smatra da još nije „sazrelo vrijeme“ da INTERPOL raspisuje tjeralice u ovakvim slučajevima te da mu upravo članak 3. Statuta daje mogućnost da ostane po strani.

„Bilo je takvih primjera kod odlazaka na ratišta u Siriji jer je postojao opći međunarodni stav da je riječ o terorizmu. Ovdje INTERPOL očito procjenjuje prirodu sukoba – je li vojni ili politički. Sve ovisi o međunarodnom kontekstu: radi li se o agresiji, oružanom sukobu ili ‘specijalnoj operaciji’. Zato ostavlja otvorene mogućnosti i ne donosi kvalifikacije, nego teži neutralnosti“, ističe.

Govoreći o izazovima u procesuiranju državljana BiH koji se pridružuju stranim paravojnim formacijama i ratuju u drugim državama, Kržalić navodi da su problemi vidljivi već u njihovu otkrivanju, a potom i u praćenju i procesuiranju nakon povratka, pri čemu je prikupljanje dokaza posebno otežano bez međunarodne suradnje.

„Domaće pravosuđe teško može dokazivati ratne zločine, ubojstva ili terorizam počinjene u stranoj zemlji. Zato se u sudskim postupcima gotovo isključivo vežu za kazneno djelo pridruživanja stranim paravojnim formacijama“, naglasio je.

Kazneni zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji. Za organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju osoba radi odlaska na strana ratišta predviđene su kazne od najmanje osam godina zatvora. Kažnjivo je i javno pozivanje ili poticanje na odlazak na strana ratišta, uz kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora.

Odlazak na strana ratišta kazneno je djelo u BiH od 2015. godine, kada je fokus bio ponajprije na Siriji i priključivanju terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Povratnici su procesuirani ako je dokazano njihovo članstvo u takvim skupinama.

Do sada nitko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini. Pred Sudom BiH vođen je jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen jer nije dokazana krivnja za ratovanje u Ukrajini 2014. i 2015. godine.