Svi Hrvati se trebaju popisati da žive na adresama u BiH

Osim izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti te materinskom jeziku, prema Zakonu o popisu stanovništva, između ostaloga, će se evidentirati i: "Ima li osoba formalno-pravno status raseljene osobe i namjerava li se vratiti u mjesto iz kojega je raseljena". Dakle, tko je otišao ako se neće (ili ne može!) vratiti, onda je i definitivno otišao. Točno je da ljudi nisu brojevi i da kvantitet nije jedina kategorija koju se valja uzimati u obzir, ali točno je i da će se za bilo kakvu budućnost hrvatskog naroda na ovom podneblju morati vrednovati rezultati ovog popisa te se na osnovi njega odrediti i strategija. Nedavno je i prof. dr. Zdravko Tomac izjavio da je na djelu dramatičan proces odumiranja hrvatskoga naroda u BiH i skrenuo posebnu pozornost na predstojeći popis stanovništva apelirajući na Hrvate da se popišu u što većem broju.

Statistika je neumoljiva

Broj Hrvata je prepolovljen u odnosu na stanje prije 1990. Veliki broj prognanih Hrvata iz BiH već se iselio diljem svijeta. Hrvati iz BiH koji su se smjestili u Republici Hrvatskoj također se ne vraćaju u BiH, nego ostaju tamo ili odlaze u treće zemlje. Dvije stotine tisuća prognanih Hrvata iz Bosanske Posavine i Republike Srpske u cjelini gube svaku nadu u povratak, iako veliki broj njih još uvijek ima imovinu u tom entitetu, posebice poljoprivredno zemljište. Kako se entitetski zakoni često mijenjaju po sustavu "mišića", upravo iz tih razloga je važno odazvati se popisu. Nakon Daytona započeo je proces u kome Hrvati gube svoju poziciju i u drugom entitetu - Federaciji BiH i sve više se pretvaraju u nacionalnu manjinu zahvaljujući dopuštenim prijevarama od izbora, zakona, pa sve do toga da drugi narodi biraju Hrvatima predstavnike u vlasti. Zbog tog razloga odaziv Hrvata na popisu je važan. Za Hrvate u BiH prilikom zadnjeg popisa najvažnija su bila naselja s više od 500 pa do 5000 stanovnika. Naime, u 1751 naselju BiH tada je živjelo od 501 do 5000 stanovnika. Od spomenutih 1751 naselja apsolutnu ili relativnu hrvatsku većinu imala su čak 404 naselja, što je u postotcima iznosilo 23%. Važno je podsjetiti na još neke činjenice vezane uz posljednji popis. Naime, prosječno naselje u BiH je 1991. godine imalo 751 stanovnika, ali je istodobno više od 4800 naselja imalo manje od 750 stanovnika. Naselja s manje od 100 stanovnika bilo je 1456, a do tog broja Hrvati su živjeli u 153 takva naselja.

Stalno stanovništvo

U naseljima do 500 stanovnika, a takvih je bilo 1571 naselje, u 341 takvom naselju većinu su činili Hrvati. Ono što je bilo važno tijekom zadnjeg popisa od iste je važnosti i za idući popis. Na predstojećem popisu bilo koji prisutni član kućanstva može dati podatke i na taj način popisati osobu koja je primjerice u inozemstvu, što znači da ta osoba nije obvezna doći u BiH za vrijeme popisa. Tako svi Hrvati koji žive u Hrvatskoj ili inozemstvu trebaju svojim obiteljima reći i poslati sve potrebne podatke da se popišu u BiH, a ne preko pošte jer će onda ulaziti u dijasporu, a ne stanovništvo BiH. Osim važnosti da se odazovu na popis i upišu se u stanovništvo BiH, tu su i sva prava koja imaju kao stanovnici BiH, a bez kojih bi ako se izmjene pojedini zakoni u budućnosti mogli ostati. Zbog svih navedenih razloga prevažno je odazvati se na popis stanovništva. Svi Hrvati trebaju se popisati na adresama u BiH.

Vecernji.ba