Svakog mjeseca samo u Irsku odlazi oko 300 Hrvata

Svakog mjeseca samo u Irsku odlazi oko 300 Hrvata

Foto: bkbih.ba

Iako se još uvijek ne mogu utvrditi točne brojke, kardinal Vinko Puljić je naglasio kako su podaci s terena i brojke koje dobivaju iz pojedinih izvora zabrinjavajuće, dodavši kako brojke s kojima barata država ne mogu biti točne s obzirom da se oni odnose samo na one ljude koji se odjavljuju te kako ne odlaze samo katolici Hrvati, piše Dnevni list.

Stati u kraj trendu iseljavanja

Posebno brine što najčešće odlaze mladi budući da, upozorio je, u BiH nedostaje socijalna politika i program investiranja koji treba voditi otvaranju novih radnih mjesta. Zabrinjavajuće je i što u pojedinim poduzećima direktori drže ljude bez uplate mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te se upitao kakva je to država u kojoj je tako izražena nepravda prema radnicima. Posljedica toga je i klima i trend odlaska.
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić pak iznio je samo jedan podatak iz izvješća don Tomislava Markića ravnatelja hrvatske inozemne pastve iz kojeg je vidljivo kako je u Irskoj sada oko 8 tisuća Hrvata, a da prema podacima s terena svakog mjeseca dolazi oko 300 Hrvata. U tom je kontekstu naglasio i važnost djelovanja inozemne pastve kako bi ljudi imali svoje svećenike, dok je pak kardinal Puljić naveo kako Crkva u posljednje vrijeme primjećuje kako mora pojačati pastoralnu brigu budući da su brojni "naši ljudi pošli u bijeli svijet i mi ih moramo pratiti". Naglasio je i kako se očekuje od politika da smanji i riješi pitanje odlaska ljudi, dok je pak Crkva preuzela brigu za ljude kako se ne bi izgubili u bijelom svijetu i iskorijenili iz vjere otaca.
S druge strane, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Želimir Puljić pojasnio je kako se susreću s istim problemima i u Hrvatskoj te  su izuzetno zabrinuti zbog takvih trendova. Tim više što je Crkva u tom pitanju praktični nemoćna.

Ljudska prava

U kontekstu europskog puta BiH, predstavnici biskupske konferencije očekuju da će on donijeti prijeko potrebnu pravdu u društvo te vladavinu zakona.
-Hvala Bogu da je BiH napokon predala zahtjev za članstvo. To je karta bez povratka, kazao je kardinal Puljić, ali uz opasku kako ne treba biti naivan i misliti da će se stvari promijeniti tako brzo, no postojat je pritisak da u BiH nastupi vladavina zakona, da bude manje kriminala i svih negativnih stvari.
Nadbiskup Želimir Puljić pak kaže kako Europska unija nije savršena zajednica, ali je jedan konstrukt koji je pomogao razvoju vladavine prava te kako sa svjetovne strane u konačnici može koristiti državi koja želi postati dio te obitelji. Ipak, nadbiskup je podsjetio i na misiju pape Ivana Pavla 2. koji je bio pozitivni zanesenjak buduće Europe, ali isto tako je zamjerao što u Ustav EU nisu stavljeni kršćanstvo i Bog, unatoč priznanju kako postoji kulturna dimenzija kršćanstva. Nadbiskup Puljić je naglasio kako se nada da će ujedinjenje biti na zdravim temeljima te da će pomoći i BiH da dođe do stabilnosti i vladavine prava kako bi se svi osjećali sigurnima. U kontekstu odnosa nove Vlade RH prema Hrvatima u BiH on je kazao kako postoji obveza voditi brigu prema hrvatskom narodu u BiH koja je domaća zadaća svim Vladama u RH te kako su se sve o tomu pozitivno očitovale iako je nekad postojao strah da ne bi netko prigovorio da se RH miješa u odnose u BiH. No, naglasio je kako primjerice dvije biskupske konferencije surađuju i smatraju to normalnim budući da su službenici istog naroda.
-Stoga, Vlada ne bi smjela izgubiti iz vida potrebu biti blizu Hrvatima u BiH, zaključio je Puljić.
Biskup Perić je pak podsjetio na izjavu kako Europa ima tri svojstva; vjeru, ljudska prava te umjetnost i kulturu te kako su danas sva ta tri svojstva ugrožena, najprije iznutra, poput činjenice da se ne spominju kršćanski korijeni u preambuli Ustava. Drugo je pak pitanje pritiska izvana.

Posebne veze

Za kardinala Puljića pak poseban je doživljaj zasjedanje dvije biskupske konferencije koje brinu za isti narod u dvije države. Zahvale na domaćinstvu uputio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić kazavši kako je Crkva međusobno povezana na različite načine u BiH i Hrvatskoj. Domaćin, biskup Perić je pak podsjetio kako je papa Ivan Pavao 2. 1998. godine, tijekom boravka u Splitu sve biskupe iz Hrvatske i BiH zamolio da budu povezani posebnim vezama. To se danas itekako vidi kroz zajednička zasjedanja i druge brojne oblike suradnje