FOTO  Stručnjaci zvone za uzbunu: U Konjicu otkrivene 34 invazivne biljke, ambrozija i pajasen prijete zdravlju stanovništva

Na području Grada Konjica evidentirane su čak 34 invazivne strane biljne vrste iz 18 porodica, a dio njih već mijenja prirodna staništa, potiskuje autohtonu floru te uzrokuje značajne zdravstvene, ekonomske i infrastrukturne probleme. Ovo je glavni zaključak prve sveobuhvatne analize invazivne flore u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, predstavljene na završnoj konferenciji projekta „Inventarizacija i geografska rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Grada Konjica“, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša FBiH, a provela ga je Udruga „Prelac“.

Žarišta invazivnosti i najproblematičnije vrste

Istraživači su kombinacijom GIS tehnologije, herbarskih podataka i opsežnog terenskog monitoringa mapirali žarišta širenja invazivnih vrsta i identificirali prostorne zone koje su trenutačno očuvane, ali potencijalno visoko ugrožene. Prema nalazima studije, najveći broj utvrđenih vrsta potječe iz Sjeverne Amerike, a šire se pomoću životinja, vjetra i ljudskih intervencija.

Dominantne vrste na području Konjica su:

ambrozija (Ambrosia artemisiifolia),

pajasen (Ailanthus altissima),

jednogodišnja hundoljetnica (Erigeron annuus),

bagrem (Robinia pseudoacacia),

japanski dvornik (Reynoutria japonica).

Riječ je o biljkama koje ne uzrokuju samo promjene ekosustava, nego predstavljaju i ozbiljan javnozdravstveni i infrastrukturni problem. Primjerice, ambrozija je snažan alergen koji svake godine izaziva respiratorne tegobe kod tisuća ljudi, dok pajasen svojim invazivnim korijenjem ugrožava zgrade, prometnice i električne instalacije te sprječava obnovu šumskih površina.

Stručna upozorenja: Sustavna borba je jedini put

Članica istraživačkog tima, prof. dr. sc. Višnja Bukvić, ističe kako je riječ o izazovu koji nadilazi područje biologije:

“Borba protiv invazivnih vrsta zahtijeva sustavni pristup koji uključuje integraciju više sektora – zaštitu prirode, zdravstvo, poljoprivredu, obrazovanje i prostorno planiranje. Ambrozija izaziva ozbiljne alergijske reakcije, dok pajasen ugrožava urbanu infrastrukturu i sprječava obnovu šuma. Upravljanje invazivnim vrstama ne može ostati isključivo domena biologa i ekologa, već mora uključiti interdisciplinarne timove.”

Dodaje da je edukacija javnosti presudna za sprječavanje daljnjeg širenja:

“Studija pokazuje da lokalno stanovništvo često nije svjesno problema niti zna prepoznati invazivne vrste. Uvođenje edukativnih programa u škole, organizacija javnih radionica i postavljanje informativnih tabli mogu značajno doprinijeti ranom prepoznavanju i sprječavanju širenja.”

Analiza je pokazala i da su pravni mehanizmi u BiH nedovoljno operativni. Regulativa je fragmentirana, nadzor slab, inspekcijski kapaciteti ograničeni, a ne postoji ni jedinstveni nacionalni sustav monitoringa invazivnih vrsta. Udruga „Prelac“ pozvala je na uspostavu centralizirane baze podataka, redovitih terenskih provjera i jasnih protokola djelovanja.

Koordinatorica istraživanja, mr. sci. Safija Boškailo, naglašava dugoročnu prirodu zadatka:

“Borba protiv invazivnih vrsta nije kratkoročna intervencija već dugoročna strategija. Čak i uz snažnu institucionalnu podršku, rezultati se ne mogu očekivati preko noći. Kontinuiranost aktivnosti i dostupnost sredstava ključni su faktori uspjeha.”

Potencijal za primjer dobre prakse

Iz Udruge „Prelac“ poručuju kako rezultati istraživanja ne smiju ostati samo na papiru, već su temelj za konkretne akcijske planove, edukacijske kampanje, prilagodbu prostornog planiranja te integraciju pitanja invazivnih vrsta u strategije održivog razvoja grada.

Ako preporuke budu provedene, Konjic može postati prva lokalna zajednica u BiH s modelom institucionalnog upravljanja invazivnim vrstama, što bi moglo predstavljati referentni primjer za cijelu državu.