Stručnjaci tvrde da je hidroelektrana Ulog uzrokovala masovni pomor ribe u Neretvi

HE Ulog Neretva
Atelje za društvene promjene - ATC

Masovni pomor ribe i ostalog živog svijeta u gornjem toku Neretve, zabilježen u rujnu prošle godine, izravna je posljedica nezakonitog rada hidroelektrane „Ulog“, upozoravaju domaći i međunarodni stručnjaci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analizu su proveli tim eksperata među kojima su prof. dr. Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić. Njihovi nalazi temelje se na terenskom istraživanju provedenom duž pet kilometara nizvodno od hidroelektrane, a rezultati su predstavljeni i na stručnoj konferenciji u Parlamentarnoj skupštini BiH krajem studenoga 2025. godine.

Prema njihovim zaključcima, hidroelektrana „Ulog“ radi u zabranjenom režimu takozvanog hydropeakinga, iako je ekološkom dozvolom propisan protočni način rada.

Zona smrti“ nizvodno od brane

Stručnjaci upozoravaju kako takav način rada podrazumijeva nagla ispuštanja velikih količina vode iz dubljih slojeva akumulacije koji su bez kisika, što stvara tzv. „zonu smrti“ nizvodno od brane.

U tim uvjetima riba i druge vodene vrste najprije se vraćaju u naizgled povoljno stanište, da bi potom uginule uslijed iznenadnih ispuštanja vode bez kisika. Upravo takvi vodeni valovi, tvrde stručnjaci, doveli su do pomora ribe, rakova i drugih endemskih vrsta s Crvene liste.

Osim ekološke štete, upozorava se i na potencijalnu opasnost za sigurnost ljudi na rijeci.

Traže hitnu reakciju institucija

Na temelju svih prikupljenih dokaza zaključeno je da je pomor živog svijeta u rujnu 2025. godine izravna posljedica vršnog rada hidroelektrane.

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) stoga traži hitnu reakciju nadležnih institucija i predlaže konkretne mjere, među kojima su: obustava vršnog režima rada i striktno poštivanje protočnog režima, zadržavanje postojećih uvjeta ekološke dozvole
uspostava transparentnog monitoringa u stvarnom vremenu i trajna zaštita preostalih netaknutih dijelova Neretve.

Ističu kako je daleko isplativije očuvati rijeku sada nego kasnije ulagati milijarde u njezinu obnovu.