Srbija zabranila izvoz goriva, mjerom najviše pogođene BiH i Bugarska

Nestašice goriva niti kanistera za gorivo na benzinskim postajama u Srbiji zasad nema.

Građane s kojima je razgovarala ekipa Radija Slobodna Europa (RSE) više brine rast cijena goriva do kojeg bi mogla dovesti kriza na svjetskom tržištu nafte i naftnih derivata uslijed rata u Iranu.

"I kad je bila hiperinflacija, plaćali smo kanister 50 eura. Netko će to uvijek morati platiti, bilo mušterija ili netko drugi, to je pitanje", tako situaciju sažima beogradski taksist Slavko, prisjećajući se devedesetih godina kada je Srbija zbog ratova u bivšoj Jugoslaviji bila pod međunarodnim sankcijama.

"Ne može biti nestašice goriva, može samo biti skuplje", kaže njegov sugrađanin Aleksandar.

Rat u Iranu ušao je u drugi tjedan. Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do povećane potražnje za naftom, što je uzrokovalo i rast cijene tog energenta na svjetskom tržištu.

Barel nafte u ponedjeljak je premašio 100 dolara, prvi put od 2022. godine, kada je došlo do poremećaja na tržištu nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Goriva u Srbiji će biti, uvjerava građane predsjednik države Aleksandar Vučić. U izjavi od 9. ožujka rekao je da Srbija raspolaže rezervama nafte i naftnih derivata za 90 dana.

Na skladištenju i povećanju rezervi vlasti u Beogradu počele su raditi nakon što se Naftna industrija Srbije našla na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država zbog većinskog ruskog vlasništva.

U razdoblju kada rafinerija nafte u Pančevu, u sastavu NIS-a, inače jedina u kojoj se u zemlji prerađuje sirova nafta, nije radila zbog sankcija, povećan je i uvoz gotovih naftnih derivata, najvećim dijelom iz Mađarske.

Vlada je na aktualnu krizu odgovorila privremenom mjerom zabrane izvoza naftnih derivata. Time su pogođene susjedne Bosna i Hercegovina i Bugarska, u koje je prošle godine iz Srbije izvezeno najviše benzina i eurodizela.

Kakvi su učinci na rast cijena goriva?

Cijene benzina BMB 95 i eurodizela na benzinskim postajama u Srbiji zabilježile su rast u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku za oko četiri posto. Maksimalne cijene goriva na benzinskim postajama diljem Srbije jednom tjedno ograničava Ministarstvo unutarnje i vanjske trgovine.

Prema posljednjem presjeku od 6. ožujka, cijena po litri benzina iznosi 184 dinara (1,56 eura), dok je cijena eurodizela 203 dinara (1,73 eura).

Time su se cijene praktično vratile na razinu iz siječnja 2025., kada se Naftna industrija Srbije našla na listi sankcija SAD-a.

Što kažu u naftnim kompanijama?

U Naftnoj industriji Srbije, koja ima najveći broj benzinskih postaja u zemlji, naveli su za RSE da se prodaja goriva odvija uobičajeno i bez prekida.

"U uvjetima globalne krize i makroekonomskih okolnosti na koje kompanija nema utjecaj povećani su rizici poslovanja", istaknuli su u NIS-u i dodali da, ovisno o razvoju situacije, poduzimaju mjere kako bi osigurali stabilnost opskrbe.

Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) kaže za RSE da bi se, u slučaju da mjere države o ograničenju cijena goriva potraju dok cijene na svjetskom tržištu rastu, to negativno odrazilo na naftne kompanije koje posluju u Srbiji.

"Nije održivo da cijena po kojoj se prodaje motorno gorivo ne može pokriti nabavnu cijenu i osnovne troškove rada jedne benzinske postaje, a kamoli da je manja od nabavne cijene, što bi se kod nas uskoro moglo dogoditi", pojašnjava Mićović i dodaje da bi u tom slučaju potrošači mogli nailaziti na benzinske postaje bez goriva.

Jedini način da se ublaži utjecaj globalnog rasta cijena nafte i naftnih derivata na cijene goriva, u svim zemljama koje ne mogu zadovoljiti potrebe za naftom iz domaćih izvora, pa tako i u Srbiji, vidi u smanjenju trošarina na gorivo koje propisuje država.

Podaci UNKS-a pokazuju da ukupni državni nameti, koji uključuju trošarine, naknade (za formiranje obveznih rezervi, za energetsku učinkovitost, za markiranje te naknadu za monitoring kvalitete) i porez na dodanu vrijednost, premašuju polovinu cijene goriva na benzinskim postajama.

Kakvi se učinci očekuju od mjera Vlade?

Kako bi zaštitila domaće tržište, Vlada Srbije je 9. ožujka uredbom zabranila izvoz nafte i svih naftnih derivata do 19. ožujka.

"Suština ove zabrane je zaštita domaćeg tržišta od nestašica i skoka cijena uslijed globalnih poremećaja na svjetskom tržištu", obrazložila je odluku Vlade ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.

Ovoj mjeri Vlada Srbije nije pribjegavala još od 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Prema stručnjaku za energetiku Draganu Vlaisavljeviću, zabrana izvoza naftnih derivata bila je nužna kako bi se sačuvale državne rezerve ovih energenata.

"Zbog produženja ratnih djelovanja na području Bliskog istoka vrlo je neizvjesno sljedeće popunjavanje rezervi Srbije, kako s aspekta potrebnih financijskih sredstava tako i s aspekta raspoloživosti na svjetskom tržištu nafte i naftnih derivata", ističe Vlaisavljević.

Uredba Vlade, dodaje, imat će pozitivne učinke za kupce.

Kada je riječ o ograničavanju cijena goriva na benzinskim postajama, prema Vlaisavljeviću bi se, u slučaju daljnjeg rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, to moglo negativno odraziti na naftne kompanije koje posluju u Srbiji.

"Ovo ograničenje može imati negativne poslovne učinke, pa čak i dovesti do zatvaranja pojedinih benzinskih postaja, ukoliko uredba značajno ograniči trgovačke marže ovih kompanija", kaže Vlaisavljević.

Veći udar na cijene, ističe, građani Srbije mogli bi osjetiti ako rat na Bliskom istoku potraje i nakon što država iscrpi svoje rezerve. Važan faktor bit će i to hoće li ruski Gaspromnjeft i mađarski MOL postići konačan dogovor, uz odobrenje američkih vlasti, oko preuzimanja NIS-a.

Tko je pogođen zabranom izvoza?

Mjerama Vlade Srbije mogle bi biti pogođene zemlje regije u koje Srbija jedino i izvozi naftne derivate, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

U 2025. godini Srbija je izvezla više od 127 tisuća tona benzina, od čega gotovo polovinu, odnosno 48 posto, u Bosnu i Hercegovinu.

Kada je riječ o eurodizelu, izvezene količine su sedam puta manje od količine izvezenog benzina. Najviše tog energenta Srbija je 2025. izvezla u Bugarsku.

Druga energetska kriza u Srbiji u šest mjeseci

Ovo je druga energetska kriza s kojom se Srbija suočava u posljednjih šest mjeseci. Prva, uzrokovana američkim sankcijama prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji, još uvijek nije završena.

Još se čeka odgovor američkih vlasti na okvirni ugovor koji su potpisali mađarska MOL grupa i ruski Gaspromnjeft o kupnji 56,15 posto udjela u Naftnoj industriji Srbije.

U međuvremenu je Ured za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) odlučio produžiti licencu za rad NIS-u do 20. ožujka.

Prema podacima iz poslovnog izvješća, NIS je 2025. godinu završio s neto gubitkom od oko 47 milijuna eura, a najveći dio tog gubitka nastao je u posljednjem kvartalu, kada je i počela primjena američkih sankcija prema toj kompaniji.