Srbija kriminalno žarište Balkana, BiH među najkorumpiranijima, Crna Gora u rukama mafijaških klanova

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2025. godinu.

Nalazi se na četvrtom mjestu od ukupno 44 europske države obuhvaćene analizom. Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.

Godišnje izvještaje o Indeksu organiziranog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sjedištem u Ženevi.

Prema ovogodišnjem izvještaju, Bosna i Hercegovina je na šestom mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 10. poziciji. Podaci za Kosovo nisu objavljeni, prenosi Radio Slobodna Europa.

Globalni indeks organiziranog kriminala procjenjuje razinu kriminala te otpornost na organizirani kriminal u 193 države svijeta.

Izvršni direktor GI-TOC-a Mark Shaw upozorava kako organizirani kriminal “potkopava demokraciju, suverenitet država te čak i međunarodni mir i sigurnost”.

“Globalni indeks organiziranog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektira što se događa unutar država i međunarodnog sustava”, poručio je.

Srbija: Državni akteri ključni u kriminalnom sustavu

Po razini kriminala pri vrhu, po otpornosti pri dnu ljestvice – na 35. mjestu od 44 analizirane europske države.

U Srbiji “državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organiziranog kriminala”, navodi se u izvještaju, uz napomenu da političke elite navodno utječu na ključna kriminalna tržišta.

Dodaje se da korupcija unutar državnih institucija olakšava nezakonite financijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su “visoki državni dužnosnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organiziranog kriminala”.

“Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu”, ističe se.

Srbija je, prema podacima, sastavni dio rute krijumčarenja heroina prema Zapadnoj Europi, dok srpske kriminalne mreže imaju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.

U izvještaju se navodi i da je zemlja “domaćin nekoliko mafijaških skupina” koje unatoč uhićenjima i dalje dominiraju europskim tržištem droga. Spominje se i povezanost navijačkih skupina nogometnih klubova s kriminalnim aktivnostima, od logističke podrške pa sve do paravojnih struktura.

Krijumčarenje oružja

Srbija je navodno tranzitno središte ilegalne trgovine oružjem. Oružje iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije, Turske, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine prolazi kroz Srbiju prema Zapadnoj Europi.

Autori navode kako su “korumpirani državni dužnosnici bili uključeni u ilegalne pošiljke oružja” te da je posljednjih godina zabilježen porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući i oružje vojnog tipa.

Trgovina ljudima i veze s Rusijom i Kinom

U izvještaju se ističe kako su pojedini pripadnici vlasti i policije umiješani u prisilni rad, trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije te krijumčarenje oružja velikih razmjera.

Navode se i rastuće veze s Rusijom, Kinom i zaljevskim državama koje izazivaju zabrinutost zbog netransparentnih investicija i infrastrukturnih projekata.

Financijski kriminal duboko je ukorijenjen, a privatni sektor prema navodima izvještaja “funkcionira pod snažnim političkim utjecajem”.

Državni akteri imaju ključnu ulogu u omogućavanju organiziranog kriminala, stoji u izvještaju. “Korupcija je prisutna na svim razinama vlasti, a visoki dužnosnici povezani su s trgovinom drogom, financijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa.”

Podsjeća se da su nekim političkim liderima uvedene međunarodne sankcije zbog korupcije.

Posebno se naglašavaju problemi trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i rasprostranjena nezakonita eksploatacija šuma i ugljena, često uz sudjelovanje političkih i lokalnih struktura.

Ističe se i neučinkovitost pravosuđa, političko uplitanje i praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Ističe se dominacija kavačkog i škaljarskog klana, koji kontroliraju značajan dio europskog tržišta kokaina, održavaju jake međunarodne veze i koriste luku Bar kao ključnu točku šverca.

Procjenjuje se da kontroliraju najmanje 30 posto kokaina koji stiže u Europu, a odlikuju ih nasilje, reket i infiltracija u političke strukture.

U regiji Zapadnog Balkana organizirani kriminal je duboko povezan s političkim strukturama, korupcija je sistemska, a pravosuđe i sigurnosne institucije često su pod političkim utjecajem, navodi izvještaj.