Slaven Raguž: Treća jedinica sa relativnom hrvatskom većinom rješava hrvatsko pitanje u BiH

Predsjednik HRS-a je Slaven Raguž, koji je nedavno istupio iz HDZ-a 1990 zbog neslaganja s politikom koju je vodio vrh te stranke s Martinom Ragužem na čelu.

- HRS je osnovala skupina mlađih političkih aktivista iz ZHŽ-a i HNŽ-a, ali s ciljem motiviranja mladih iz cijele BiH na aktivniji politički angažman, jer više je nego očigledno da nas već 20 godina vode uvijek isti ljudi koji, zatočeni u svom komunističkom mentalitetu, djeluju isključivo za sebe i svoje političko pozicioniranje, kazao je Slaven Raguž za Oslobođenje, te naglasio kako je motiva za osnivanje nove stranke bilo i previše.

Narod će suditi

- Županije s hrvatskom većinom su prezadužene, općine su nam pred bankrotom, a s druge strane imamo proces dekonstituiranja Hrvata u BiH na federalnoj i državnoj razini. Očigledna je potreba za političkom snagom koja bi jasnije morala stati u obranu hrvatskih interesa na višim razinama, inzistirajući na strateškom dogovoru o pitanjima od vitalne važnosti za hrvatski narod. Još je veća potreba da se jasnije stvori jedna politička alternativa na nižim razinama, rekao je Raguž.

Govoreći o HDZ-u 1990, Raguž je izjavio kako tu stranku nije napustio zbog nekakvog nezadovoljstva, već neslaganja sa ideološkim smjerom koji je ta stranka dobila.

- Ljudski je u trenutku neslaganja da dođe do rascjepa. Legitimno je da svatko provodi svoj politički program kako želi, a narod je jedini sudac koji o tome ima pravo dati svoj sud. HRS je nešto sasvim novo i nema veze sa bilo kakvim nezadovoljnicima iz HDZ-a 1990. Mi ćemo detektirati i analizirati sve društvene i političke anomalije, te nuđenjem svoga programa i svojih ideja tražiti mjesto pod političkim suncem, rekao je Raguž.

U privremeno Predsjedništvo stranke izabrani su, pored Raguža, Ivica Barbarić, Ivica Pušić, Dalibor Ravić te Slaven Bevanda. Bevanda je bivši član Predsjedništva HDZ-a 1990, dok je Ravić bio nositelj liste SOS za Široki Brijeg, s kojom je ušao u Općinsko vijeće Širokog Brijega. U stranci tako neće biti drugih istaknutih članova HDZ-a 1990, poput Bože i Damira Ljubića, Slavice Josipović ili Vese Vegara. No, moguće je da im se pridruže manje istaknuti bivši članovi. Raguž je za Oslobođenje kazao i kako će HRS poštivati dokumente Hrvatskoga narodnog sabora, no nije mogao precizirati na koji način nova stranka namjerava izaći na izbore.

Hrvatsko pitanje

- Poštujemo HNS kao nadstranačku instituciju, koja mora postati istinski bedem očuvanja nacionalnih interesa Hrvata u BiH. Načelno je HNS opravdao svoju ulogu, međutim, u praksi još nije postao ono što treba biti. Poštovat ćemo sve dokumente i rezolucije HNS-a, ali se zalažemo za njegovu reformu, pojasnio je Raguž, te dodao da će fokus rada stranke biti rješenje ustavnopravnog statusa Hrvata u BiH.

- Čvrsto smo opredijeljeni za BiH, ali kao državu uređenu na konsocijacijskim i federalističkim načelima, za BiH po mjeri sva tri njezina konstitutivna naroda i ostalih, gdje bi se hrvatsko pitanje riješilo kroz administrativno-teritorijalnu jedinicu sa relativnom hrvatskom većinom. Tražit ćemo i reformu administrativnog sustava. Najprije ćemo tražiti onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika, usklađivanje plaća u javnoj upravi sa prosječnom plaćom, kao i drastično smanjenje javne potrošnje i birokratskog aparata, kazao je Raguž.