Skoro 30 tisuća osoba zatražilo potvrde zbog zapošljavanja u inozemstvu

U nedavnom ekspozeu prilikom imenovanja Vlade USŽ premijer Mustafa Ružnić iznio je šokantan podatak o odlasku stanovništva iz ove regije. On je kazao da je u prvih 11 mjeseci 2018. godine Uprava policije MUP-a USŽ izdala 14.775 potvrda o nekažnjavanju bh. državljanima za potrebe zapošljavanja u inozemstvu, piše Klix.ba.

"U vremenu izraženih migracija i odljeva mladih i radno sposobnih ljudi u inozemstvo, izražavam zabrinutost zatečenim stanjem u svim oblastima koje imaju dodira s ovom populacijom. Ilustrativan i šokantan podatak, koji nije bio predmet analize resornih ministarstva niti vlade u cjelini u prethodnom mandatu, jeste broj ljudi koji napuštaju Unsko-sansku županiju. Konkretno, iz evidencije MUP-a USŽ za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 30. studenog 2018. izdano je 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USŽ, zatraženih za potrebe zapošljavanja u inozemstvu. Svi oni su izrazili namjeru da se odsele u posljednjih 11 mjeseci 2018. godine. To je podatak od kojeg treba krenuti", kazao je Ružnić 20. prosinca.

Tragom ove informacije Klix se obratio Ministarstvu unutarnjih poslova USŽ za još konkretnije podatke, a rezultati su krajnje alarmantni. Uprava policije MUP-a USŽ je u 2017. godini izdala ukupno 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju, od čega je 13.538 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, dok je u 2018. godini ukupno izdato 16.668 uvjerenja o nekažnjavanju, od čega je 14.849 za inozemstvo.

Ukupno je u posljednje dvije godine MUP USŽ izdao 32.589 potvrda o nekažnjavanju, od čega je 28.387 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu. Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, Unsko-sanska županija imala je 273.261 stanovnika, a brojke iz MUP-a govore da je 28.387 osoba u 2017. i 2018. godini dobilo ili je u procesu dobivanja posla u inozemstvu.

To znači da je 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, ili svaki deseti stanovnik, u posljednje dvije godine otišao ili je u procesu odlaska iz države. Ukoliko bi se nastavio ovakav crni trend i najgore prognoze, prostom računicom se dolazi do podatka da bi za 20 godina Unsko-sanska županija mogla ostati bez stanovnika.

Uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika, najgora situacija je u Bihaću koji je prema posljednjem popisu imao 56.261 stanovnika. U 2017. godini 3.712 građana zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu, dok se do 21. prosinca 2018. godine 4.485 građana obratilo MUP-u s istom namjenom.

To znači da je u posljednje dvije godine, 8.197 Bišćana, odnosno 14,57 posto od ukupnog broja stanovnika, učinilo konkretan korak s ciljem odlaska iz države. Gledajući u postotcima, odnosno referirajući se na ukupan broj stanovnika, situacija u Bužimu je čak i gora nego u Bihaću.

Najmlađa krajiška općina je prema posljednjem popisu stanovništva imala 19.340 stanovnika, a 2.945 ili 15,22 posto građana (1.417 u 2017. i 1.528 u 2018.) zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju u svrhu zaposlenja u inozemstvu. U Velikoj Kladuši (40.419) u posljednje dvije godine to je učinilo 5.684 ili 14,06 posto od ukupnog broja stanovnika (2.817 u 2017. i 2.867 u 2018. godini), a u Bosanskoj Krupi (25.545) 3.097 ili 12,12 posto (1.452 u 2017. i 1.627. u 2018.).

U Cazinu, najmnogoljudnijem gradu u USŽ, koji je prema popisu imao 66.149 stanovnika, situacija je, uvjetno kazano, nešto bolja, budući da su 2.992 građanina u 2017. i 3.074 u 2018. godini zatražila potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu.

To je ukupno 6.066 stanovnika ili 9,17 posto. "Najbolje" stanje je u Ključu (16.744) gdje je 785 ili 4,68 posto građana (355. u 2017. i 430 u 2018.) zatražilo potvrdu o nekažnjavanju, Sanskom Mostu (41.475) 1.479 ili 3,56 posto (716 u 2017. i 763 u 2018.) i Bosanskom Petrovcu (7.328) 152 ili 2,07 posto (77 u 2017. i 75 u 2018.). No, ove općine među Krajišnicima slove za one koje su već odavno masovno raseljene.