Reformska agenda BiH poslana u Bruxelles, ali i dalje tajna za javnost

Bosna i Hercegovina na začelju je u provedbi pravila koja vrijede u Europskoj uniji. Stanovništvo čeka europsku budućnost i perspektive koje će otvoriti infrastrukturni projekti. I energetski sektor čeka milijune eura iz Plana rasta. Novcem iz Europske unije trebali bismo financirati projekte modernizacije i unapređenja. No, ima li projekata?

Reformska agenda dogovorena je na guranje i poslana u Bruxelles. U Bosni i Hercegovini riječ je o nedostupnom dokumentu nepoznatog sadržaja, prenosi Federalna.

„Mi zastupnici u državnom parlamentu zapravo se snalazimo kako bismo došli do određenih informacija kada je riječ o Reformskoj agendi kao jednom od najvažnijih dokumenata koji određuje europski put Bosne i Hercegovine“, ističe Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Neozbiljan pristup ozbiljnoj ponudi Europske unije. Ipak, agenda nepoznatog sadržaja ulaznica je za fond: 700 milijuna eura moglo bi biti na raspolaganju za energiju, energetiku i digitalizaciju.

„Smatram da će to biti od najveće pomoći, vjerojatno u novijoj povijesti, u odnosu na trenutak u kojem se sada nalazimo. Ukoliko ti energetski projekti ne budu provedeni, neće doći do povlačenja sredstava kada je riječ o Planu rasta“, upozorava Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

Mnogo je posla pred svim razinama vlasti za transformaciju energetskog sektora.

„Osnovna smjernica je da se ide prema ukidanju prljave energije i da se forsiraju obnovljivi izvori. Traži se od vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju izdavanje dozvola i na taj način omoguće postavljanje novih postrojenja koja bi koristila sunce za proizvodnju električne energije“, navodi Muslić.

Obveze su poznate, no tajnost sadržaja agende ostavlja prostor za sumnju da je put do europskog novca još dug. Rijetki koji su imali uvid u dokument primjećuju što sve nedostaje. Među njima je i mjera koja se odnosila na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Zato ni pozitivan odgovor iz Bruxellesa nije siguran.

„Pretpostavljam, ukoliko budu dosljedni sebi, da će vratiti ovaj dokument na doradu s primjedbama koje mi stalno ponavljamo. Prije svega, to se odnosi na stav da u dokumentu u kojem obećavamo provedbu reformi mora stajati i obveza da popunimo Ustavni sud, da se njegove odluke poštuju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine te da se ukine pravo veta“, kaže Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

Bosna i Hercegovina nije dostavila ni popis projekata koji bi bili financirani novcem iz Plana rasta. Vlast ne žuri ni s objavom agende na našim jezicima. Prije nego što Bruxelles odgovori, čini se da je dokument dogovoren iza zatvorenih vrata u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine spriječio gubitak još 108 milijuna eura, ali na duge staze jasno je da posao nije završen. Samo da ponovno ne bude blizu, a suštinski ipak tako daleko.