VIDEO  Rast cijena goriva prijeti novim poskupljenjima, hoće li država reagirati?

U sukobu Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana meta su i naftna energetska postrojenja, a cijena nafte prešla je 100 dolara po barelu. Zadovoljni su naftaši jer enormno rastu proračunski prihodi, no ceh plaćaju krajnji potrošači energenata. Hoće li država iskoristiti alate koje ima za intervenciju u ovoj kriznoj situaciji? Može li stanovništvo i realni sektor očekivati da se država kratkoročno odrekne dijela prihoda jer se posljedice rasta cijena goriva i drugih proizvoda na egzistenciju stanovništva i izvoz ne mogu ni pretpostaviti. Mehanizme koji vlastima stoje na raspolaganju istražila je Federalna.

Sukob na Bliskom istoku ušao je u drugi tjedan, a posljedice su sve vidljivije u svakodnevici. Cijene energenata rastu, ponajviše nafte i plina. Globalni poremećaji u opskrbi zabrinuli su građane, pa je tako u samo nekoliko dana u Federaciji dnevna potrošnja goriva s milijun i 700 tisuća litara skočila na više od tri milijuna litara. Mala tržišta kakvo je bosanskohercegovačko kolateralna su šteta sukoba velikih sila, pa iako značajnijeg rasta drugih cijena robe i usluga zasad nema, zabrinuti su i gospodarstvenici.

"Poskupljenje nam ne gine, to je sigurno. To će do nas doći onda kada rafinerije koje opskrbljuju veletrgovce podignu cijenu, ali vjerujem da to oni jednog dana mogu učiniti", kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Direktor Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je kako će se poskupljenje odraziti na kompanije koje su izvozno orijentirane. "To će se odraziti na kompanije koje su izvozno orijentirane, koje su svojim teškim radom uspjele opstati i pozicionirati se na dobrim mjestima u globalnim lancima opskrbe. Mijenja se svima, ne samo BiH, ali je pitanje koliko je koja država spremna izdržati taj prvi udar."

Za jedne udar, za druge prilika za dobru zaradu. Iako je Federacija ograničila marže na 25 feninga po litri za maloprodajne, te šest feninga za veleprodajne cijene goriva, računicom mogu biti zadovoljni i naftni distributeri i država.

Više cijene goriva, bez sumnje, znače i punije državne i entitetske blagajne. Podsjećamo na godinu pandemije koronavirusa kada se federalna vlast hvalila da je u proračunu ostavila više od 200 milijuna suficita, zaboravljajući pritom na rekordne cijene životnih namirnica i inflaciju. Vlast tada nije posegnula za takozvanim plutajućim trošarinama ili smanjenjem trošarina na gorivo, što bi, navode naši sugovornici, moglo biti jedno od rješenja.

"Da više ne dolazi do tako dramatičnog rasta cijena. Ako dođe do inflacije, a inflacija će sigurno doći zbog svih tih geopolitičkih događanja. Ali nije isto imamo li kao prošli put 17 posto ili, ako već mora doći do rasta, da ta razlika bude sedam do osam posto. To je ogromna razlika", pojasnio je profesor makroekonomije Faruk Hadžić.

"Ukoliko bi država našla snage da privremeno uvede mjeru suspenzije i smanjenja tog dijela, smanjio bi se eventualni prvi udar", dodao je Jašarspahić.

Dobra volja koja bi išla u tom smjeru postoji, ali je pitanje ide li vrijeme u prilog takvim mjerama. U utrci s vremenom upućena je inicijativa za izmjene državnog Zakona o trošarinama. Njima je predviđeno da u okolnostima kakvima trenutno svjedočimo država ima mogućnost da na maksimalno šest mjeseci tijekom godine smanji trošarine na gorivo od 30 do 45 feninga. Pozivi da se ide u tom pravcu dolaze i iz Federalne vlade.

"Gorivo može otići na tri marke ujutro, ne možeš mu ništa. Ovo je alat gdje vlast može reći da neće biti toliko. Mi se odričemo 30 feninga i koliko-toliko normaliziramo situaciju", rekao je zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.

"Ono što danas dosta država u svijetu ima, a što smo i mi razmatrali, ali zbog složene političke situacije nije provedeno, jesu plutajuće trošarine. Sustav plutajućih trošarina, koji nije nepoznat, mogao bi biti rješenje. To znači da u određenom trenutku imate mehanizam da u roku od 24 sata možete reagirati na visinu trošarina koje mogu ići u plus ili minus, ovisno o tome što se događa na tržištu", kazao je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević.

Ako budemo sudili prema sudbini prethodnih inicijativa i drugim političkim blokadama koje dolaze iz Republike Srpske, optimizam nije opravdan, a šteta bi se ponovno mogla prelomiti preko leđa građana.

Za to vrijeme europske burze bilježe pad cijena dionica, strahujući da će rast cijena nafte potaknuti inflaciju i dovesti svjetsko gospodarstvo u probleme. Mjere uvode i zemlje regije. Srbija je zabranila izvoz nafte i naftnih derivata, a hrvatska Vlada uvela je regulaciju najviše maloprodajne cijene goriva za naredna dva tjedna.