Radončićevi signali
Čak i kada bi sve prestale manje stranke, SBiH, A-SDA, Laburisti i HDZ 1990 pristale biti dio vladajuće većine, Federalna vlada imala bi tanku i nestabilnu podršku u Parlamentu F BiH- 51 od 98 zastupnika.
Veći broj stranaka u vladajućoj koaliciji znači i veći napor u usklađivanju različitih stranačkih interesa i manju sposobnost vlasti, koju u bilo kojem trenutku, ponovo, može srušiti i stranka minornog parlamentarnog kapacieta od samo dva zastupnika.
S druge, pak, strane, manji broj stranaka, s većim brojem zastupnika jamče veću stabilnost i veću učinkovitost vlasti.
Stoga se logičnim kao jedino razumno riješenje za formiranje nove parlamentarnevećine nameće koalicija SDA- SBB- HDZ BiH.
Ukoliko bi Fahrudin Radončić prihvatio ponovljeni poziv da se njegov SBB pridruži SDA i HDZ BiH, Federacija BiH dobila bi vlast koja bi bila u stanju provesti najavljene reforme i osigurati uvijete za podnošenje aplikacije za članstvo BiH u Europskoj uniji.
U suprotnom imat ćemo Vladu, koja bez podrške u parlamentu, neće moći vladati, čiji zakonski prijedlozi će biti obarani u parlamentu, a posljedice mogu biti katastrofalne, jer je F BiH s blizu 700 milijuna maraca proračunskog deficita pred kolapsom. U sličnoj situaciji je i Republika Srpska, a zbog otkazivanja poslušnosti četvorice zastupnika SDA lideru stranke Bakiru Izetbegoviću na klimavim je nogama i vlast na razini BiH.
Do čega može dovesti nestabilna vlast, veliki proračunski manjkovi u najsiromašnijoj zemlji Europe u vremenu ispred nas ne smijemo ni pomišljati.
Jedini koji može spriječiti kaos, stabilizirati Federaciju BiH, a time i BiH i pogurati zemlju prema Europi je lider SBB-a Fahrudin Radončić.
Osim što bi ulaskom njegovog SBB-a u federalnu vlast osigurao stabilnu većinu nužnu za provedbu reformi, Radončić bi federalnu koaliciju učinio i ideološki kompaktnom. Dvije narodnjačke stranke SDA i SBB s većinskom podrškom bošnjačkog biračkog tijela i HDZ BiH s apsolutnom podrškom hrvatskog, imale bi nužan legitimitet dvaju naroda i institucionalni kapacitet provoditi reforme.
Istina, Radončić je odbio prvu ponudu lidera HDZ BiH Dragana Čovića da bude dio bošnjačkog bloka umjesto DF-a uz obrazloženje kako ne želi u vlast s državnom mafijom, aludirajući na SDA.
No, istovremeno su njegovi zastupnici u Srednjebosanskoj županiji, a po svemu sudeći će i u Hercegovačko-neretvanskoj, podržali izbor koalicijskih vlada HDZ-a i SDA.
"Mi smo to uradili u SBŽ i to je odgovornost prema građanima jer ne želimo pomagati u stvaranju kaosa, naprotiv, želimo biti odgovorna oporba i to ćemo pokazati, izjavio je Radončić upitan o razlozima podrške izboru Vlade u Srednjebosanskoj županiji..
Ako je podržao izbor Vlade u Srednjebosanskoj županiji da bi kao odgovoran političar spriječio kaos, zbog čega ne bi učinio to isto na Federalnoj razini gdje kaos može biti puno veći i pogubniji.
Pomažući uspostavljaju vlasti na županijskoj razini Radončić je, zapravo, poslao skriveni signal kako želi preuzeti odgovornost za stanje i u F BiH.
Čini se kako je procijenio da njegova stranka može ostvariti bolji rezultat na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima kao dio vlasti, u kojoj njezini kadrovi na ministarskim i direktorskim pozicijama, nadmećući se s kadrovima SDA, mogu pokazati sposobnosti i opipljive rezultate, od onog kojeg bi ostvarila napadajući vlast u zemlji i entitetu u kojem stvari mogu začas izmaći kontroli.
Ukoliko dojam ne vara, Čoviću i Izetbegoviću preostaje ponovno pokušati pridobiti Radončića, ali ovog puta ozbiljnim pristupom, kakav zaslužuje druga po snazi politička stranka na bošnjačkoj političkoj sceni./HMS/