Radnik na minimalcu u Luksemburgu za sat zaradi više nego onaj u BiH za dan

... zarade iznose 50% prosječnih i ne osiguravaju uvjete za normalan život, piše Večernji list BiH.

S minimalnom plaćom od 208 eura, što je negdje oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na samom europskom začelju po visini minimalca.

Minimalci u Europi

Institut za ekonomsko i socijalno istraživanje EU-a u svom izvješću za ožujak 2018. upozorava kako je početkom ove godine u državama članicama Europske unije zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4%.

U zapadnoj Europi stanovništvo u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Prednjači Luksemburg s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu.

Druga skupina zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španjolska (4,46 eura), Malta (4,31 euro), Portugal (3,49 eura) i Grčka (2,30 eura). Treća skupina su zemlje istočne Europe, gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu - Bugarska 1,57, Turska 2,53, Ukrajina 0,74 i Moldavija 0,68 eura.

Tu se ubraja i Srbija s 1,58 eura, koliko se navodi u izvješću. Zanimljivo je i da je Europska trgovinska unija predložila da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje jednake iznosu od 60% nacionalne prosječne plaće.

Međutim, da bi se ostvario taj ambiciozni cilj, potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Europe.

Minimalac 47,5% od prosjeka

Promatrano statistički, u BiH je odnos prosječne i minimalne plaće u postocima na razini Njemačke.

Naime, u Njemačkoj, gdje je minimalna cijena rada 8,84 eura, minimalac je 46,7% ispod prosjeka, dok je u BiH prosječna plaća 438 eura, minimalac je 47,5% ispod prosjeka.

No u BiH nije problem odnos minimalne i prosječne plaće. Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli radni dan.

U BiH je problem što prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice četveročlane obitelji, dok minimalna ne može pokriti ni troškove hrane, što u ostatku Europe nije slučaj.

Koliko smo zaista siromašni, posebno u usporedbi s građanima EU, potvrđuju i mnoge analize koje su pokazale da se naša prehrana uglavnom temelji na jeftinijim i "sitim" namirnicama.