Radnici u FBiH na bolovanju gotovo 25 dana godišnje, europski radnici u prosjeku koriste 6 i pol dana bolovanja

Dok europski radnik u prosjeku godišnje provede oko šest i pol dana na bolovanju, u Federaciji BiH radnici izostanu gotovo 25 dana. Upravo ta velika razlika ponovo je otvorila prijepore između poslodavaca i sindikata oko toga tko treba snositi troškove bolovanja i u kojem opsegu, piše Faktor

Iz Udruge poslodavaca Federacije BiH za Faktor navode da institut bolovanja smatraju jednim od najvažnijih u radno pravnom sustavu te da njihov cilj nije slabljenje zdravstvene zaštite, nego njezino unapređenje i racionalizacija troškova.

Prema podacima na koje se pozivaju, europski prosjek iznosi oko 3,5 posto radnog vremena, dok se u Federaciji BiH penje na čak 13 posto.

Poslodavci tvrde da je problem dodatno izražen nakon donošenja odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu, u kojoj nije jasno definirano da se ona odnosi isključivo na efektivni rad.

Zbog toga predlažu tri ključne promjene:

• smanjenje trajanja bolovanja koje poslodavac u cijelosti plaća sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak tereta preuzele zdravstvene institucije
• izmjene propisa prema kojima poslodavci snose troškove naknade plaće u slučaju ozljede na radu neovisno o tome je li ozljeda nastala na radnom mjestu i postoji li krivnja poslodavca
• brisanje obveze dodatnih troškova zdravstvene zaštite i reosiguranja koji u praksi nikada nisu zaživjeli

Smatraju da bi predložene mjere dovele do rasterećenja gospodarstva, bolje kontrole izdavanja bolovanja, sprječavanja zloupotreba te usklađivanja s propisima europskih zemalja.

Sindikat kategoričan: Ne dirajte prava zaposlenih

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović za Faktor kaže kako sindikat neće prihvatiti smanjenje plaćenog bolovanja sa 42 na 15 dana.

“Problem iskorištavanja instituta bolovanja nije u radnicima niti u poslodavcima. Pitanje je u liječnicima koji odobravaju bolovanja i razlozima zbog kojih to čine”, poručio je Kurtović.

Sindikat smatra da bi prijedlog poslodavaca dodatno ugrozio radnike, osobito one koji su stvarno bolesni ili stradali na radu.