Prvi detalji Plana digitalizacije HNŽ: Digitalne potvrde, e-zahtjevi i razmjena podataka

Portal Hercegovina.info prvi donosi detalje iz Plana digitalizacije javne uprave Hercegovačko-neretvanske županije 2025.–2028., službenog dokumenta koji po prvi put precizno definira koje će digitalne usluge građani i gospodarstvo moći koristiti online, uključujući e-zahtjeve, digitalne potvrde i razmjenu podataka između županijskih tijela.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije u siječnju 2026. godine objavila je Plan digitalizacije javne uprave HNŽ za razdoblje 2025.–2028., dokument kojim se po prvi put na jednom mjestu sustavno analizira stanje digitalne infrastrukture u županijskoj Vladi i ministarstvima te definiraju smjer i ciljevi digitalne transformacije javne uprave.

Plan donosi niz ambicioznih mjera, no njegova vlastita analiza pokazuje da je digitalni sustav HNŽ-a opterećen dubokim i dugogodišnjim problemima, od nelicenciranog softvera i zastarjele opreme do ozbiljnog manjka IT kadra i sigurnosnih rizika.

Portal Hercegovina.info je 4. prosinca 2025. godine Vladi Hercegovačko neretvanske županije uputio zahtjev za pristup informacijama temeljem Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH. U zahtjevu smo tražili podatke o stanju digitalne infrastrukture u Vladi i županijskim tijelima, uključujući ukupan broj računala, starost opreme, licenciranost Windowsa i Office paketa, korištenje open source rješenja, te plan digitalizacije i prateće odluke i dokumente.

Vlada HNŽ nije dostavila odgovor u zakonskom roku od 15 dana, niti je zaprimljeno rješenje o odbijanju zahtjeva, obrazloženje ili obavijest o produženju roka. Dio traženih informacija kasnije je postao dostupan kroz službeni Plan digitalizacije javne uprave HNŽ 2025. do 2028., objavljen u Službenim novinama u siječnju 2026. godine, u kojem se opisuju problemi poput nelicenciranog softvera, zastarjelih operativnih sustava i sigurnosnih manjkavosti.

 

Plan digitalizacije HNŽ by Uredništvo hercegovina info

Stvarno stanje sustava: zastarjela oprema, nelicencirani softver i sigurnosne rupe

U službenom dokumentu Vlada HNŽ bez zadrške navodi da većina županijskih ministarstava i službi koristi nelicencirane operativne sustave i uredske pakete, ponajviše Microsoft Windows i Office. Dodatni problem predstavlja činjenica da su u upotrebi i zastarjele verzije Windowsa, uključujući XP, 7 i 8, koje više ne dobivaju sigurnosne nadogradnje.

Osim pravnog rizika zbog kršenja autorskih prava, takvo stanje predstavlja i izravnu prijetnju informatičkoj sigurnosti, jer su sustavi bez podrške podložniji hakerskim napadima, gubitku podataka i zloupotrebama.

Plan potvrđuje i da u većini županijskih tijela ne postoje centralizirani sustavi sigurnosne pohrane podataka, ne koriste se NAS uređaji, ne postoje standardizirani backup protokoli, mreže nisu segmentirane, antivirusna zaštita svedena je na osnovni Windows Defender, osim u Ministarstvu unutarnjih poslova.

U praksi to znači da se veliki dio osobnih, financijskih, zdravstvenih i pravosudnih podataka građana nalazi u sustavu koji nije standardiziran niti adekvatno zaštićen.

Kronični nedostatak IT kadra i ovisnost o vanjskim tvrtkama

Jedan od ključnih problema koje Plan izravno identificira jest gotovo potpuni izostanak sistematiziranih IT radnih mjesta u županijskim ministarstvima i službama. Osim Ministarstva unutarnjih poslova, većina institucija nema vlastite informatičare, već se IT poslovi obavljaju usputno ili se prepuštaju vanjskim izvođačima.

Takav model rezultirao je fragmentiranim razvojem informacijskih sustava, neujednačenim softverskim rješenjima među ministarstvima, te sporim reakcijama na tehničke incidente i slabom kontrolom nad ključnim sustavima. kao i povećanim troškovima održavanja.

Plan upozorava da ovakvo stanje dugoročno onemogućava učinkovitu digitalnu transformaciju javne uprave.

Što Plan digitalizacije predviđa?

Plan digitalizacije za razdoblje 2025.–2028. predviđa temeljitu reorganizaciju digitalnog sustava javne uprave HNŽ. Među ključnim mjerama su uspostava primarne i sekundarne server-sobe, centralizacija Active Directory sustava i županijskog mail-servera, uvođenje jedinstvenog Document Management Systema (DMS), razvoj centraliziranog CMS sustava za mrežne stranice Vlade i ministarstava, standardizacija računalne i mrežne opreme i jačanje kibernetičke sigurnosti i usklađivanje s ISO/IEC 27001 standardom.

Cilj je, kako se u dokumentu navodi stvoriti interoperabilan i siguran sustav koji će omogućiti bržu obradu predmeta, veću transparentnost i učinkovitije funkcioniranje uprave.

Digitalne usluge i interoperabilnost podataka

Plan posebno naglašava razvoj digitalnih usluga za građane i gospodarstvo, uključujući elektroničko podnošenje zahtjeva, izdavanje digitalnih potvrda i uvjerenja, razmjenu podataka između županijskih tijela putem web-servisa i interoperabilni sustav verifikacije osobnih podataka u suradnji s IDDEEA-om.

Namjera je smanjiti administrativna opterećenja i potrebu za fizičkim dolascima građana na šaltere, uz ubrzavanje upravnih postupaka.

Ministarstvo unutarnjih poslova kao izdvojeni primjer

Za razliku od većine drugih resora, Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ u Planu se navodi kao institucija koja je već započela sustavan proces digitalizacije. Vlada HNŽ je još 25. rujna 2024. godine javno predstavila projekt digitalnog osuvremenjivanja MUP-a, uključujući razvoj e-servisa, redomata za smanjenje gužvi, praćenje predmeta putem interneta te modernizaciju sankcioniranja prekršaja i naplate kazni, osobito stranim državljanima.

Tada je predsjednica Vlade Marija Buhač istaknula kako je cilj postići standarde usporedive s praksom država članica Europske unije te da će prvi učinci biti vidljivi „uskoro“.

Međutim, danas, 2. veljače 2026. godine, Plan digitalizacije potvrđuje da je MUP ostao iznimka, dok većina ostalih županijskih tijela još uvijek nema osnovne tehničke i kadrovske preduvjete za digitalno poslovanje.

Tko će provoditi plan?

Istodobno s Planom, Vlada HNŽ donijela je Odluku o formiranju Tima za provođenje Plana digitalizacije za razdoblje 2025.–2028. godine. Tim ima pet stalnih članova, uz mogućnost angažiranja još dva vanjska stručnjaka.

Prema Odluci, Tim koordinira provedbu Plana, prati realizaciju projekata, izrađuje tehničke specifikacije, predlaže sigurnosne i operativne standarde, te o svemu tromjesečno izvještava Vladu

Međutim, Tim nema izvršne ovlasti nad proračunima, zapošljavanjem ili ugovaranjem, a u trenutku objave nisu objavljena imena članova ni njihove kvalifikacije. Predviđena je i naknada za rad, ali bez javno dostupnih iznosa.

Koliko košta digitalizacija javne uprave HNŽ?

Plan digitalizacije javne uprave Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2025.–2028. godine predviđa značajna financijska ulaganja, kako kroz jednokratne kapitalne troškove, tako i kroz trajne godišnje izdatke za održavanje sustava.

Prema službenim procjenama navedenim u Planu, ukupna okvirna vrijednost implementacije svih predviđenih mjera iznosi oko 2,9 milijuna KM. Taj iznos odnosi se na kapitalna ulaganja (CAPEX), koja uključuju uspostavu primarne i sekundarne server-sobe, mrežnu i sigurnosnu infrastrukturu, softverska rješenja poput sustava za upravljanje dokumentima i mrežnim stranicama, digitalne servise te obuku zaposlenika.

Uz to, Plan predviđa i stalne godišnje operativne troškove (OPEX) u iznosu od približno 345.000 KM godišnje, koji obuhvaćaju održavanje serverske i mrežne infrastrukture, licenciranje softvera, sigurnosnu zaštitu, telekomunikacijske usluge te kontinuiranu IT podršku i edukaciju kadra.

Između političkih najava i provedbe u praksi

Plan digitalizacije HNŽ donosi realan i rijetko viđen uvid u stvarno katastrofalno stanje županijske javne uprave. Istodobno, ostaje otvoreno pitanje hoće li ambiciozni ciljevi biti ostvareni u praksi, s obzirom na postojeći manjak stručnog kadra, složenu strukturu institucija i ograničene operativne ovlasti tijela zaduženog za provedbu.

Hoće li Plan označiti stvarni iskorak ili ostati još jedan strateški dokument, pokazat će sljedeće tri godine.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.